S obzirom da i dalje traju vremenske nepogode  na snazi su mjere opreza na području cijele Splitsko-dalmatinske županije pa tako i Grada Trogira, a građani se pozivaju na pojačani oprez i ostanak kod kuće te čišćenje snijega i leda ispred vlastitih kuća.

Osnovne i srednje škole sutra 6. veljače nemaju nastavu prema odluci Županijskog stožera za zaštitu i spašavanje.  

U vrtićima prihvat djece će se odvijati u skladu s mogućnostima na području Grada, Čiova i Travarice. Dječji vrtići Sunce i Okrug neće raditi, a djecu će prihvatiti vrtić Maslina na Čiovu. Hitna pomoć radi normalno, a građani se mogu javiti i vatrogasnoj postrojbi za sve eventualne pomoći koje im zatrebaju. Grad Trogir je u kontaktu s Domom za psihički bolesne osobe koji prihvaća sve kojima je pomoć potrebna u hrani, odjeći ili smještaju. Komunalne službe dežuraju, glavne ulice su prohodne, a posebno se mole građani na oprez u centru grada zbog skliskosti kamenih ulica., kažu u priopćenju iz Grada Trogira.

Eto, nima autobusa, butige se ne snabdjevaju, skule su zatvorene, jedino je puk bija pametan pa se donekle pripremija sa spizon. Zna puk da smo mi papani a koliko če se prihoda izgubit u ovi par dana to nikoga ni briga. Ma jeli sramote da se u oneme provincijskome tzv. gradu koji je između Solina i Stobreča onaki cirkus. Autobus vozi samo do Lovrinca dok se Kaštelanski poteštat s pravon jidi da nima 37-mice dotle Županija proglašava izvanredno stanje. Ma glupost, tribalo je na vrime da se uvati lavure i da se na vrime investira u solidan materijal. A u fojima je senzacija, Trogir odsječen od svita. Gradovi uz more bi tribali vidit kako to drugi rade. Na ulicama Austrije, Švicarske i Njemačke svudi su male montažne ralice koje se mogu montirat na dostavna auta koja usput u portapaku jemaju i koju tonu soli i straga montiran aparat za posipanje. To je idealno za male kale i između parkirani auti. Ta se dostavna auta mogu u toku godine duperat za druge komunalne posle a mini ralice se nakon zime spreme u magazin. Sve je to veliko nula kako se kod nas lavuraje, zato konplimenti radnicima Trogir holdinga koji se trudidu koliko mogu. Pa neče nan ritam života totalno stat sa ka je pa snig. Ma neću više ništa pisat čekan ka i Oni da zatepli i snig se sam o sebe otopi.

 uvik viran dalmaciji

http://dalmacija.kovacevic.nl/

http://http://danas.net.hr/hrvatska/page/2012/02/04/0266006.html?rss=2

Njih dvadesetak u svega sat vremena prikupili su tridesetak velikih  najlonskih vreća raznog smeća od stakla, guma od automobila, plastike, starog namještaja, odjeće, obuće te mnoštvo uginulih galebova.

Šteta što nesavjesni građani ovo područje smatraju šmetlištem iako je ono zaštićeno i to bi trebalo uvažavati i prema njemu se s poštovanjem odnositi, kazao nam je Ante Tomaš jučerašnji „glasnogovornik“ „globe grupe“ te škole koja se  proteklih šest godina redovito odaziva akciji na Pantanu organiziranoj u povodu spomenutog dana. 

Marin Micunović, Toma Majić, Nikola Radišić, Sara Bralić, Filomena-Marija Grgurin istaknuli su kako ih raduju takve akcije, jer smatraju da je danas priroda uvelike zagađena te da bi već kod osnovnoškolske djece trebalo njegovati osjećaj za nju i uključivati ih u takve akcije. Nije im uopće bilo zima da orno prionu poslu i u svega sat vremena napune gotovo pun kontejner smeća. 

Za „terence“ postoji parola da ne postoji loše vrijeme, već adekvatna odjeća koja će ih zaštititi od hladnoće, ponosna na svoje učenike rekla je prof.Matković, podsjetivši kako njezini učenici osim na Pantanu sudjeluju i u ekološkim akcijama čišćenja izvorišta Jadro, Cetine, a da su čistili i trogirski park Garagnin-Fanfogna.

Tri najveća problema na tom zaštićenom području koja su godinama prisutna i nisu riješena su preveliki promet ljudi na plaži, obali i sprudu, neodrživi način poljoprivrede u neposrednoj blizini, nestajanje obale koju odnosi more, ilegalno izgrađeni objekti te betonara, kazao je stručni savjetnik u Javnoj ustanovi Gvido Piasevolli, dok je predsjednica „Lijepe naše „ Kaštela Ivna Bućan upozorila kako svi mjerodavni za zaštitu toga područja konačno moraju shvatiti njegov značaj te uočene probleme  pomaknuti s „mrtve“ točke na papiru koji godinama tako stoje. Ako treba mijenjati zakone i neke suprotnosti u njima onda neka se mijenjaju, ali više ne možemo čekati da se  neke  donesene odluke zbog toga ne provode, zaključila je Bućan.

Zora Kozina iz iste Javne ustanove tvrdnjom da se uspostavlja suradnja s poljoprivrednicima koji u blizini imaju plastenike kako bi konvencionalni način primjene zaštitnih sredstava u poljoprivredi zamijenili ekološkim, odnosno tradicionalnim načinom kako su to radili nekada poljoprivrednici, obradovala je sudionike okruglog stola među kojima je bilo i njih, te profesora biologije, predstavnika Grada Trogira, Društva „Radovan“, „Eko“ agencije.

Danka Radić  predsjednica „Radovana“ otvoreno je kazala kako  je razočarana da se neke promjene u smislu zaštite nisu dogodile. Imamo rješenje o rušenju objekata, ali ništa od toga. Sve se može kad se hoće, odlučna je Radić.

 Vlasnik  mlinica dr.Mladen Pavić ustvrdio je kako značaj toga  područja treba dignuti na još veću razinu, a to će se postići na način da se svi oni koji su zaduženi zato u to i uključe. Rekao je kako bi se novac za zaštitu mogao „izvući“ iz pred pristupnih fondova EU-a , ali da zato treba izraditi dobre projekte.

Tijekom rasprave bit će potrebno saslušati brojne svjedoke, vještake te okrivljenike koji ih ima nemali broj. Sve to zahtjeva od suda da se predmetu u potpunosti posveti pa će jednako tako složen postupak gospodarskog kriminala, afera Wessels, morati pričekati novu godinu. Ili možda drugog suca koji neće biti tako opterećen.

Optužena dva direktora Brodosplita i direktor Brodotrogira

Afera Wessels, u kojoj su za izvlačenje 4,7 milijuna dolara iz splitskog škvera optužena dva direktora Brodosplita Goran Vukasović i Ante Luetić te direktor Brodotrogira Mateo Tramontana, prva je krupna afera Ive Sanadera, u kojoj je Bajić bio još dosta sputan te je postupao kao po jajima.

Nit' je osumnjičio ministra Vukelića, šefa Nadzornog odbora Brodosplita, niti mu je bio sumnjiv naručitelj Reinhard Wessels. Nije se tako doznalo gdje je završilo tih 4,7 milijuna dolara. Samo smo doznali da Vukelić ništa nije znao. I da Siniša Poljak, njegov potpredsjednik nije sposoban pa ga je Ivo Sanader brzinski šutnuo kada je afera pukla u javnosti. Bio je nesposoban za škver, ali je ostao sposoban za druge nadzorne odbore. Kako, zašto, nikad nismo doznali.

Bajiću svi sumnjivi: U jedan dan dvije istrage, protiv SDP-ovih i HDZ-ovih direktora

Muka je bila velika, godinu se dana nije znalo što će Bajić napraviti nakon što je u ožujku 2006. godine stigla zamolnica austrijske policije da se ispita sumnjivi trag novca iz Graza. Mislio se Bajić, nije tada još bilo novog ZKP-a, a i Sanader je još bio veliki gazda, i onda se u ožujku 2007. godine domislio. Dvije istrage! Jedna protiv HDZ-ovaca, ova Wesselsova, a druga protiv SDP-ovaca. Poslovali ljudi loše, napravili gubitke. Dvije garniture u jedan dan. Da bude korektno. E.

Onda je pokrenuta istraga. Na jedvite jade, pošto splitska policija uopće nije pronašla elemente kaznenog djela. Ispostavilo se da veći dio konstrukcije Državnog odvjetništva ne stoji. Ljudi koji nisu postojali, odjednom su se pojavili pred istražnim sucem Nevenom Cambijem, koji je za većinu pro-Bajićevskih medija bio glavni kamen spoticanja. Čak su njega optuživali zašto nije poveo istragu protiv ministra Vukelića. Nemoguće da su smetnuli s uma da progon ne poduzima sudac, već tužitelj, dakle Bajić.

Kilavo do optuženja pa onda u hibernaciju

Nekako se slučaj dokilavio do optuženja, čak i postao spreman za suđenje, no na to ćemo, ispalo je na kraju, još morati pričekati neko vrijeme. Makar dok sudac Kežić ne riješi Brkana i ekipu. Što je šteta. Jer optužnica u slučaju Wessels ogledni je primjerak napretka u autonomiji rada Državnog odvjetništva. Što je te 2007. godine bilo nezamislivo, ubrzo je postala realnost. Više nije bio problem postaviti pred suca čak ni premijera. Bivšeg, doduše.

Deset dječjih vrtića koji dobiju najviše glasova primit će potporu u vrijednosti od oko 40.000 kuna. Hrvatska je podijeljena na pet regija, te ćemo unutar svake regije dodijeliti potporu dvama vrtićima koji unutar određene regije prikupe najviše glasova.

Svojim glasom pomozite da Dječji vrtić "Trogir" dobije sredstva na ovom linku: http://apps.facebook.com/ja-volim-vrtic/?app_data=page_88-vid_3243

Inače, ljeti se uopće ne kupa, jer kaže zato nema vremena, mora raditi. Tako je i jučer oko trinaest sati na temperaturi od oko tri stupnja u zraku i desetak u moru najprije odradio četrdeset minutno  zagrijavanja trčeći stazama kroz tamošnju šumu, a potom sav znojan tek nakratko nama pozirajući skočio u more. Dionica duga kilometar od tamošnjeg “Mooody“ bara do kafića Joke  za njega je bila „šala mala“. Trčeći bez da se uopće zadihao vratio se u spomenuti bar gdje ga je po ustaljenoj navici vlasnica Kaća dočekala sa šalicom  toplog  zelenog čaja i kriškom limuna koju je kako je rekao radi nadomjeska vitamina C  najprije zagrizao.

• Ma, šta se čudite. Bilo je ovdje i hladnije. Kupao sam se na minus jedan u zraku i oko pet - šest u moru. To je meni prvenstveno rekreacija i veliki gušt rekao je naš morski vuk kojemu ovo nije prvi put da uživa u morskim čarima usred zime dok uokolo Dalmacije pada snijeg. Žao mu je što su se snježne pahuljice dok je jučer plivao sramežljivo pojavile i odmah topile. No, nada se da će narednih dana  uspjeti sa obale prekrivene snježnim pokrivačem skočiti u morsko plavetnilo.

Posjetitelji bara koji su se jučer tamo zatekli i koji ne znaju za Pavlovu zimsku strast bili su u šoku, no oni koji znaju prepričali su nam nekoliko „dogodovština“. Od Josipa doznajemo kako je lani sjedeći s prijateljima u kafiću Joke oko 10 sati uvečer ostao zaprepašten ugledajući u moru da netko pliva. Pomislili su da se ne radi možda o psu ili ne daj Bože da se netko utapa. No, sve im je bilo jasno kada se Pavle pojavio na obalu. Uh, što nas je preplašio,  kaže Josip. Našem junaku, kaže, bilo je smiješno kada su ga za proteklu Novu godinu koju je obilježio, a čime će nego svojom zimskom morskom radosti, dvije Njemice ugledale kako sav znojan skače u more. „Najn, najn“….vikale su zamnom! Pavle ističe kako mu zimsko plivanje jača zdravlje. To mu je lijek protiv prehlade i gripe. Samo bih volio da mu se još netko pridruži, jer bi imao društvo.Gode mu komplimenti o njegovim čvrstim mišićima za kojima se okreće ljepši spol te saznanje da je možda jedini na Jadranskoj obali koji ima ovu strast. Nakon razgovora u baru naoružani šalom, kapom i rukavicama oprostili smo se od Pavla koji je samo u kupaćim gaćicama  ušao u automobil žureći kući pod topli tuš.  

Gradovima i općinama na području županije dodijeljena je bespovratna pomoć u iznosu od  900.000 kuna. Iznos od 296.131,03 kune raspoređen je za pomoć gradovima i općinama: Prgomet, Seget, Kaštela, Solin, Split, Milna, Sutivan, Nerežišća, Podgora i Vrgorac.

Radovi na polaganju kolektora bi trebali trajati 10 radnih dana, a kompletni radovi do asfaltiranja bi završili najkasnije (ovisno o vremenskim uvjetima) 01.03.2012. godine.

U ovom vremenu moguće je, isključivo za osobna vozila, koristiti alternativnu prometnicu ulica dr.F. Tuđmana- Rimski put-kroz PZ Obnovu-Put Krbana, te natrag na ulicu dr. A Starčevića. Također Vas molimo da ukoliko imate dostavu sa većim vozilima istu obavite u vrijeme do 7.30 svakog jutra i iza 17.00 svakog dana.

Zanimljiv tekst o tome pročitan je u emisiji „Trogirska punta „ Gradskog radija Trogir. Slušatelji su imali priliku čuti kako se radi o kamenoj prizemnici sa stanom čuvara u čijoj se sredini izdiže niski četvrtasti toranj s lanternom na vrhu. Prije dvjesto godina izgradnja svjetioničarskih zgrada tekla je po predviđenom planu, a 1899.godine izgrađen je posljednji austrougarskim projektom predviđen svjetionik. Danas su neki od njih u turističkoj funkciji, idealni za odmor u potpunoj osami. Prave oaze, dijelom na pučinskoj osami, omogućuju dosad nedostupne ugođaje prirodnog morskog okoliša. Svjetionici su opstali do danas u vremenu i prostoru, a obveza je da ostanu i dalje sačuvani. Automatizacijom svjetala na svjetionicima, koncem 90-tih godina, a većeg dijela svjetionika povučene su svjetioničarske posade, a napuštene zgrade nažalost su počele propadati .

Posjet Murvici opisao je Darko Veršić na svom blogu Brod u boci, pa pročitajte u nastavku njegove dojmove s posjeta ovom svjetioniku....

- Murvica C DBl 8s 15m 7M -

Draga moja publiko - danas nešto komplitli difrnt!!!

Ne, nije mi se pobrkala tipkovnica, niti sam u stanju sezonske rastrojenosti, kombinacija brojki i slova u naslovu nije nabacana bezveze lopatama, već vjerovali ili ne, sa svrhom i dobrim razlogom.
Stoga idemo na malu kratku školu navigacije.

U našem slučaju Murvica ne predstavlja malu murvu oliti dud, nije u pitanju ni ona bračka blizu Bola, a bome ni zadarska Murvica. Da ne duljim previše – danas idemo na svjetionik koji se zove upravo tako – Murvica!
Murvica je jedan od bisera u jadranskoj perli kamenih svjetala bez kojih bi naše more izgledalo znatno siromašnije i bezličnije, iz naše današnje perspektive gotovo nezamislivo.
E sad, da se konačno vratim na hijeroglife iz naslova, dakle ovo C DBl 8s 15m 7M znači da svjetionik Murvica ima crveni dugi bljesak perioda osam sekundi (dvije sekunde svjetla, šest sekundi tame), fokus lanterne nalazi se 15 metara iznad mora a domet mu je sedam nautičkih milja.

Sad kad vam je sve jasno (ima li koga komu još nije!?) možemo dalje s pričom.
Zahvaljujući prilično kompliciranim prijateljsko-kumovskim-obiteljskim yes little duck chuck i blogerskim vezama, danas sam se zatekao (hmm, i ne samo zatekao) na ovom mjestu čiji vam posjet na žalost ne mogu preporučiti. Naravno, ne zbog toga što je to mjesto nikakvo, nelijepo i odbojno, već zbog jednog mnogo prozaičnijeg razloga – pristup svjetioniku, pa i samo iskrcavanje na otočić nije dopušteno. Osim naravno ako razlozi posjeta nisu humanitarne naravi i nadasve opravdani kao i ovaj moj današnji......... nastavak priče i fotografije možete naći na adresi : http://broduboci.blog.hr/2008/07/1625156571/murvica-c-dbl-8s-15m-7m.html

Film prati život stanovnika Trogira koji je uvelike obilježen činjenicom da žive na kamenu na kojem je ispisana povijest od barem dvije i pol tisuće godina. Trogirani sami govore o svom životu.

Vedran Harašić mladi je pjevač tradicionalnih pjesama, koji uz to radi kao ribar zajedno s dvojicom braće te kao bravar u brodogradilištu. K postolaru Toniju Parčini svi dolaze popraviti cipele i popričati o svakodnevnim problemima: njegova je radionica važno mjesto društvenog života.

Kontinuitet gradskog života, koji se nije prekinuo od antičkog vremena do danas, kao i iznimno vrijedni kulturni spomenici razlozi su što se Trogir od 1997. nalazi na UNESCO-vu popisu svjetske kulturne baštine. U zaštićenoj jezgri cijele godine živi oko tisuću ljudi. Tu su gotovo sve javne institucije, poput suda, osnovne škole, gradske uprave, muzeja, kao i brojne trgovine, restorani, kafići, galerije, banke...

O važnosti očuvanja gradskog života govori trogirski povjesničar umjetnosti dr. Ivo Babić.

Scenaristi i redatelji: Darko Mihalić i Boris Orešić
Snimatelj: Darko Mihalić
Montažer: Branimir Farkaš
Urednik redakcije Dokumentarni program: Ninoslav Lovčević
Produkcija: Klapa, 2011.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/145943/Default.aspx

http://http://globus.jutarnji.hr/kultura/kako-smo-snimali-zivot-u-gradu-pod-zastitom-unesco-a

- Iako tada nije sezona, mi se nadamo da će kao i prošlu godinu biti dobar odaziv kako naših sugrađana, tako i brojne školske djece. Uz kolege iz drugih gradova, prošlogodišnje besplatno vođenje zainteresiralo je brojne Splićane, Šibenčane, Zadrane, pa čak i Riječane koji su željeli što bolje upoznati ljepote našeg grada – istaknuo je Bilić.

Na dnevnom redu bilo je i usvajanje plana za petodnevno studijsko putovanje u Ohrid koje bi trebalo biti realizirano u ožujku. Cijena aranžmana je simbolična, budući Grad Ohrid participira u iznosu, te je većina prisutnih  članova prihvatila prijedlog. Kažu, tamo nas očekuje nezaboravno druženje i razgledavanje predivnog Ohrida i ostalih mjesta Makedonije.

Zahvaljujući izuzetno dobroj suradnji našeg društva s Gradom i TZ Trogir postigli smo realizaciju ovog studijskog putovanja – kazao je Bilić u zaključku skupštine, te dodao kao bez spomenute zajedničke suradnje ne bi bilo brojnih uspjeha društva na državnoj i međunarodnoj razini.

IRM

Kako smo saznali od Darka Banjarija-Šukija, presjednika trogirskog MK "Nema
Presinga", u akciji su se osim članova uključili i trogirski srednjoškolci i
osnovci.

- Prikupili preko 500 naslova, od klasike do dječih priča, a tijekom veljače krećemo za Osijek, odakle ćemo s bajkerima iz "Kune" za Vukovar, kako bismo vukovarskoj djeci uručili prikupljene knige -kazao nam je Šuki.

 

Neki dobro upućeni u situaciju kažu da bi “čekanje“ moglo uslijediti za mjesec dana, nakon isporuke jednog od preostalih dvaju tankera. Direktor Mateo Tramontana, neslužbeno doznajemo, navodno traži posao u Rusiji i Norveškoj, te je stalno u Zagrebu, u Ministarstvu gospodarstva. Osim toga, vlada zabrinutost glede privatizacije, koja je na mrtvoj točki. Je li uistinu “uzavrelo“ u žili kucavici trogirskoga gospodarstva, odlučili smo provjeriti.

Končar ne odustaje

Ivana Mitar iz ureda za odnose s javnošću izvijestila nas je da je na tržištu brodogradnje kriza i dalje aktualna te da je teško doći do posla, pogotovo u našim uvjetima, no da je unatoč tome “Brodotrogir” dosta aktivan u potrazi za sklapanjem ugovora za nove poslove.

− Nadamo se da ćemo biti uspješni, ali dok ugovori ne budu potpisani i ne stupe na snagu, nemamo praksu iznositi nikakve informacije − rekla nam je Mitar na upit je li istina da direktor Tramontana u spomenutim državama “traga“ za četirima novim tankerima, kako se to u škveru “šuška“. Doznajemo da je zaposlenost doka u remontu, gdje je još uvijek naftna platforma “Zagreb 1”, osigurana do daljnjega.

Što se, pak, privatizacije tiče, ustvrdila je da su, prema informacijama koje su im dostupne, “Jadranska ulaganja“ Danka Končara i dalje zainteresirana za privatizaciju, sukladno planu i Programu restrukturiranja koji je odobren od Opće uprave za natjecanje Europske komisije te hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Radionica obrade metala prva na udaru

U škveru se, tvrdi voditeljica ureda za odnose s javnošću, nadaju da će nova Vlada nastaviti započeti proces privatizacije i okončati ga u relativno kratkom roku, budući da sadašnje stanje najmanje odgovara zaposlenicima brodogradilišta, kojih je oko 1200. Povjerenik Sindikata metalaca u “Brodotrogiru” Slavko Bilota potvrdio je da nerazjašnjena situacija oko privatizacije stvara višestruke probleme u tom brodogradilištu, jer se ne provodi Program restrukturiranja, ali i u sklapanju novih poslova.

Naime, tvrdi Bilota, ne znajući ishod vlasničke strukture na tržištu, s brodovlasnicima je otežano sklapanje ugovora jer ne žele ulaziti u određene poslovne rizike. Prema njegovim saznanjima, brodogradilište šalje i dobiva upite za nove poslove, ali nema službene potvrde da su i ugovoreni. Na tome treba i dalje raditi kako bi se osigurao posao za sve radnike, a posebno za radionicu obrade metala, koja je u proizvodnom procesu i koja bi bila prva na udaru ostane li se bez posla. Tamo je zaposleno pedesetak radnika, istaknuo je Bilota.

Pročitan je tekst s bloga „Brod u boci“ koji govori o čestim u prošlosti ratovanjima Trogirana i Splićana, te o međusobnim dodjeljivanjima nadimaka, od kojih je jedan za Trogirane –„blitvar“.

Evo što je rečeno: Nema tice do prasice, a ni ljubavi do one bratske-istina, kad se takva ljubav rasplamsa, koji put zna doć i do požara. A pravedno na zemljopisne koordinate - ne postoji veća “ljubav“ od one koju osjećamo za susjedno misto, bilo malo ili velo, uvik ti dođe na isto.

Zagreb kontra Splita, Split kontra Zagreba, Split kontra Zadra, Zadar kontra Šibenika, Žedno kontra Arbanije, Marina kontra Vinišća….. Manje je poznato da su Trogirani i Splićani tamo nekih davnih godina u 13.stoljeću čak i ratovali, i to skroz zaozbiljno. Uzroci svih ratova u balkanskim gudurama vazda su bile neke međe, a u ovom slučaju, kamen smutnje nalazio se u Kaštelanskom polju. Naravno, u današnje doba, ovakav sukob bija bi smišan, sadašnji Split može smazat čitav Trogir za marendu, ali uzimajući u obzir povijesne okolnosti valja priznat da je Trogir bija pravi i čuveni grad u vrime kad je Split figura ka obično vikendaško naselje. A tko zna, možda je i nakon 860 godina od ljutog boja ostalo još nepodmirenih računa, jer istine radi moramo priznat da se još i danas Trogirani i Splićani znaju gledat štroločavo. Na svu sriću, nisu se više itali kalunima i mlatili buzdovanima, ali su guštali u šporkin ričima kojima bi častili jedni druge. Splićani su postali „kurbe Šplicani“ i „mandrili“, a Trogirani „blitvari“ ili „Rašpini“.

http://broduboci.blog.hr/2011/10/1629536655/kurbe-splicani-i-raspini-trogirani.html

Ulaz u muzej bio je  besplatan, a uz razgledavanje muzejskih postava, posjetitelji su imali priliku u  Galeriji Cate Dujšin Ribar poslušati predavanje  o temi “Prehrana u Trogiru kroz stoljeća”. Inače stalni postav Muzeja grada Trogira ima bogate kulturno-povijesne spomenike i iznimno vrijednu arheološku  građu  pronađena na prostoru grada i šire okolice, a posebnu pozornost privlače kućanski uporabni predmeti iz svakodnevnog života koji svjedoče o načinu prehrane u povijesti.

Prvi predavač, koji je Trogiranima govorio o temi Prehrane na trogirskom području kroz prapovijest i antiku bio je Alen Miletić kustos arheolog .

Potom je  uslijedilo zanimljivo predavanje prof. Danke Radić, više kustosice,  koja je govorila na temu prehrane u srednjem vijeku .

- U to doba prehrana je predstavljala problem zbog općeg siromaštva u društvu. Gospodarstvo se tada pretežno temeljilo na poljoprivredi i ribolovu. Dok su se bogati  u srednjem vijeku hranili brojnim i obilnim obrocima , često onim najskupljim , siromašni  su živjeli uglavnom od starog kruha i raznih kaša – istaknula je prof. Radić. .

Novi vijek je zadržao  dosta karakteristika srednjeg vijeka. Tijekom 18. i 19. st. u Trogiru su za kuhanje ipak  najvažniji bili zapisani recepti ili usmena predaja. U bogatim su se kućama jele  sve vrste ribe i mesa, a specijalitet je bio janje ili kozle odgojeno na mlijeku koje se držalo mjesec dana u zatvorenom prostoru.

-Govedina je bila posebno cijenjena, a  piletina se jela u svečanim i posebnim prigodama. I tada su se u Trogiru pripremali raznovrsni  kolači  koji su se spremali ovisno o blagdanima –  kazala je dr.sc. Fani Celio Cega, muzejska savjetnica,  u svom predavanju o prehrani u Novom vijeku, ističući kako se i tada mnogo se držalo do maslinovog ulja  i vina. Crno vino dugo se smatralo vinom nižeg sloja , pojasnila je .

Fritulijada

Nakon zanimljivog predavanja uslijedilo je natjecanje  u pripremi fritula, tzv. fritulijada koja se održala pod voditeljskom palicom Goranke Tomaš, muzejske pedagoginje.

Za natjecanje se prijavilo šestero natjecatelja, a njihov rad je uz pjesmu Trogirskih kanti ocjenjivao  žiri u sastavu:  Tatjana Ciciliani, Robert Predrag Žmire i Nikica Ševo.

Kako nam je rekao žiri, među trogirskim fritulama teško je odrediti one najbolje. Sve su bile super.  Ipak su pobjedničke bile  jako kreativne i  imale su poseban okus obogaćen  koricama naranči i limuna, bajamama, suhim smokvama…. 

Prva nagrada  tako je otišla  ekipi "Sex na eks", koji nisu krili oduševljenje osvojenim mjestom.  Drugo mjesto osvojila je Mirjana Bašić , dok treće dijele  Karmela Zorić i grupa 4 Gracie - učenice srednje škole Ivan Lucić.

Uz odličnu posječenost i zadovoljne posjetitelje završila je kasno u noć još jedna Noć muzeja u Trogiru. Sudeći po brojnim posjetiteljima  koji svake godine dolaze u sve većem broju, ovakve noći trebale bi se održavati malo češće.

 IRM

 Foto: Maja Maljković i Ivana Rinčić Mamut

Noć muzeja u Muzeju grada Trogira od dva dijela

Noć muzeja u Muzeju grada Trogira, (27. siječnja 2012. godine) sastoji se od dva dijela: popularno stučnih predavanja na temu prehrane u Trogiru kroz stoljeća (predavači Alen Miletić, kustos - arheolog, Danka Radić, viša kustosica i Fani Celio Cega, muzejska savjetnica) te natjecanja u pripremi fritula - Fritulijade (voditeljica Goranka Tomaš, muzejski pedagog), koju će ocijenjivati stručna nepca žirija u sastavu: Tatjana Ciciliani, Robert P. Žmire i Nikica Ševo. U stvaranju natjecateljske atmosfere sudjelovat će i Trogirski kanti.

Maja Maljković

Sastanak je održan na Čiovu, 24.01.2012.  Kako se sve više radnika Škvera i građana obraća Hrvatskim laburistima Trogira s pitanjima mogu li oni šta napraviti za Brodotrogir preko svojih zastupnika u Saboru, te kako i sami trogirski laburisti s zabrinutošću prate privatizaciju Brodotrogira, došlo je do ovog sastanka. G-din Slavko Bilota, kao član Vladinog povjerenstva za privatizaciju Brodotrogira, u višesatnom razgovoru s laburistima, iscrpno ih je informirao o procesu privatizacije. Ukazao je na nastojanje sindikata SMH da osigura što bolju zaštitu radnika preko Kolektivnog ugovora i Socijalnog sporazuma, kao i na brojne teškoće koje su se javljale tijekom samog procesa. Nakon višemjesečnih izmjena i dorada Programa i plana restrukturiranja Brodotrogira, preko Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), program je prihvatila i odobrila EU, ali uz monitoring ostvarenja. Iza toga je došlo i do prijedloga Kupoprodajnih ugovora; jednog od strane Vlade RH (AUDIO - Agencija za upravljanje državnom imovinom) i drugog prijedloga od strane odabranog najboljeg ponuđača, „Jadranskih ulaganja d.o.o.“, vlasnika g-dina Nenada Končara. U vrijeme pregovora oko kupoprodajnog ugovora došlo je do smjene vlasti u RH što je, logično, zaustavilo proces na nekoliko mjeseci. Sada se taj proces nastavlja.

Hrvatski laburisti ogranka Trogir vjeruju da će sadašnja Vlada i resorno ministarstvo donijeti najbolju odluku zbog tisuća zabrinutih radnika, jer za krizu hrvatske brodogradnje radnici nisu krivi. Također očekuju da će nova Vlada tražiti odgovornost onih koji su brodogradnju doveli do stanja u kojem se sad nalazi –ne može se sve pripisati nevidljivom krivcu – konjunkturi tržišta, jer znamo da to nije istina.Ne smije se dozvoliti da radnici plate ceh neuspješno vođenih brodogradilišta i jednako tako neuspješnih privatizacija.

                                                                                  Izvršni odbor Ogranka Trogir

Posao su započeli od južnih gradskih vrata prema kuli Kamerlengo. Podsjetimo da na tom potezu ima 40 palmi od kojih su neke stare više od 70 godina. Nekoliko ih je zasađeno i prije pedeset godina.

Zanimljiv je podatak da u gradu kojega nazivaju riznicom spomeničke baština postoji i spomen plača posvećena palmi. Postavljena je 1732 godine. To je najvjerojatnije jedinstven slučaj u svijetu da palma ima svoju spomen ploču.

 Joško Brešan

Akciji  čiji je sponzor  Brodotrogir, odazvala su se 93 darivatelja, od kojih je 10 vraćeno, te su prikupljene 83 doze krvi, što je više od ukupno planiranih 70. 

I ovog puta darivanju krvi odazvalo se više muškaraca, njih 77.

Svoju su humanost još jednom iskazali članovi trogirskog Moto kluba "Nema presinga" čijih je osam članova sudjelovalo u akciji. 

Treba napomenuti da se darivanju krvi ovaj put odazvalo i sedam novih članova koji su odlučili postati darivatelji , a to su:  Dijana Radić, Dino Maljković, Nikola Bogić, Igor Križanac, Tonći Crnković, Vinkica Bilać i Marko Mikuš.

Od rekordera akciji su se odazvali: Lidija Gardijan 57 X,  Joško Ercegović 78 X, Tonći Jakus  60 X , Ante  Gašpić 72 X , Stjepan Bilić 100 X , Goimir Mijalić  96 X , Andrija Gabre  63 X

Tonći Bilić 69 X , Vjekoslav Ecić  99 X.                         

Tijekom  akcije organizirana je prigodna lutrija u kojoj su unikatne čaše i maska za nadolazeći maskenbal bile glavna nagrada. Svi darivatelji bili su potencijalni dobitnici, ali sreća se ovaj put osmjehnula Duji Rožiću. 

IRM   

Stručna suradnica  Zora Kažimir nazočne je upoznala s Ekološkim uzgojem i alternativnim sredstvima  zaštite bilja na područjima od posebne zaštite. Tijekom predavanja nazočni su se mogli pobliže upoznati  s osnovnim podacima o važnosti i vrstama staništa, te zaštićenim područjima u Splitsko-dalmatinskoj županiji kojima upravlja navedena Ustanova.

Posebice se Kažimir osvrnula na nama najbližu zaštićenu prirodnu vrijednost Splitsko-dalmatinske županije, ornitološko - ihtiološki rezervat Pantan, koji je  uvršten na popis Nacionalne ekološke mreže.

IRM

Tim istraživanjem prije nekoliko godina bavili su se učenici trogirske O.Š. „Petar Berislavić“- poznatiji kao „Mali cakavci“ koje je vodila njihova učiteljica Vanja Aranza, danas umirovljenica. U emisiji „Trogirska punta“ Gradskog radija Trogir prilog o tome pripremila je Ivana Rinčić - Mamut koja se poslužila tekstom Joška Brešana objavljenim u Slobodnoj Dalmaciji.

Donosimo tekst u kojemu stoji:“Vjerovali ili ne, na prostoru stare trogirske jezgre između dva mosta nalazi se 37 bunara od kojih su i danas još neki u upotrebi. Ove bunare u proteklih nekoliko godina „otkrili“ su“ Mali cakavci“ sa svojom učiteljicom Vanjom Aranza. U staroj jezgri bunari su bili s boćatom - polu slanom vodom jer su se nalazili blizu mora. Uz bunare je bilo i nekoliko gustirni gdje se sakupljala kišnica.

Mali cakavci između ostalog otkrili su bunare u palači Statileo, dva u kući De Rossi i jedan u Katinim dvorima. Na upit zašto je grad imao toliko bunara i gustirni ustvrdili su kako su Trogir često opsjedali  razni osvajači te kada bi se podigao most s jedne i druge strane kako bi građani ostali u izolaciji. Upravo zahvaljujući tim bunarima uspjeli su doći do vode i preživjeti opsade, zapisali su. Zanimljivo je spomenuti i to da se u staro vrijeme i jedna trogirska kaleta nazivala Calla del aqua ili - Ulica vode, navodi se u Brešanovom tekstu.

Tko u sekundi želi iz Etiopije doći u Hrvatsku ne mora ići na Internet, treba samo doći u Vaterstetten“, tako je komentirao vaterstettenov gradonačelnik Robert Niedergesäß jednu burnu večer u vijećnici. Dok je naime u osvijetljenom dvorištu stajala izložba partnerske udruge s Alem Katemom s fotografijama i slikama iz etiopskog partnerskog grada koje vrijedi vidjeti, počela je na katu generalna skupština udruge Trogir. Tako je Niedergesäß hvalio i veoma aktivan rad građana koji su se angažirali za i u sve tri partnerstva Vaterstettena. Gotovo da nema zajednice u kojoj mnogobrojni gradski grbovi ne samo ukrašavaju memorandum ili ploču grada nego se ove veze i aktivno doživljavaju. Nazočnost etiopskog konzula kod otvaranja izložbe i hrvatske konzulice Ive Pavić na generalnoj skupštini naglašava da se to s veseljem registrira i u dotičnim zastupstvima zemalja. Pavić se zahvalila u svom pozdravnom govoru za aktivnosti udruge i podsjetila na to da su Njemačka i Sveta Stolica bili oni koji su prije samo 20 godina kao prvi priznali Hrvatsku za suverenu državu. Naročito veseli uska suradnja između Hrvatske i Savezne Republike Njemačke koja doseže do općinske razine. To pokazuje veoma uspješno partnerstvo između Vaterstettena i Trogira.

U svom izvješću predsjednik udruge Michael Baier je opisao mnogobrojne manifestacije i aktivnosti prošle godine. Vrhunac pritom je bila posjeta Trogiru izražena dubokom privrženošću i gostoprimstvom. Kao iznenađenje posjetioce je tamo očekivala izložba napravljena s puno ljubavi pod nazivom "Bicikla i brod" koja je opet prikazala i opisala suprotnosti obje općine koje se ipak brinu za veliku privlačnu silu koja je samo u dvije godine izrasla u usko prijateljstvo.

Pored koncerata u Hrvatskoj i Vaterstettenu postala je i posjeta božićna pijaca u Vaterstettenu ili Baldhameru čvrsti sastavni dio partnerstva. Pritom se ova pijaca sve više i više razvija u jednu vrstu obiteljskog susreta između Hrvata, Bavaraca i Francuza, budući da su tamo već godina stalni gosti i prijatelji iz Allaucha.

Inače se već sada veselimo i posjeti prijatelja iz Trogira koje se očekuje u Vaterstettenu od 3. do 9. svibnja. Majstor za prenoćišta već traži domaćine i moli sve koji mogu raspolagati smještajem da mu se jave na 08106-8159. Vrhunac posjete u Hrvatskoj koja se održava od 3. do 9. rujna bit će koncert "Nove korske zajednice" u crkvi Okruga.

Novi izbori uprave donijeli su upečatljiv dokaz povjerenja članova. Svi kandidati su izabrani jednoglasno. Götz Beckenbauer, Claudia Lohmann i Tatjana Pavlinović postaju novi aktivni pomagača partnerstva.

http://www.partnerschaft-vaterstetten-trogir.de/

U što su vjerovali Drvenčani zapisao je Nikola Čapalija te ih objavio u Zborniku otoka Drvenika. Čapalija  je zapisao kako se kod starijeg svijeta do danas sačuvalo vjerovanje da kada neko dijete bez obzira je li muško ili žensko leži na tlu i netko ga preskoči da više neće rasti. Ukoliko se onaj tko ga je preskočio ponovno vrati preko preskočenog  navedene čarke – moć opadaju i onaj koji je bio preskočen nastavit će  normalno rasti.

Evo još jednog vjerovanja zbog kojega je, kaže Čapalija dva puta dobio šibe od babe. Otkinuo je list od kapule i puhao kroz njegovu šupljinu.To je vidjela moja baba i udarila me šibom te mi zaprijetila da to više ne činim. A evo zašto. Ako se puše kroz list od kapule ili ljutike, vjeruje se da iduće godine neće biti dobar urod jer će se iskvariti sjeme, zapisao je Čapalija. Nadalje, ako  neka djevojka ima brata, po vjerovanju starijih ne smije svoju kosu bacati u vatru (kosu sa češlja ili ako se ošišala), jer s tim postupkom smanjuje  bratu život odnosno brat će joj manje živjeti nego što mu je odredila sudbina. 

Pepeo s komina ne iznaša se u petak ili utorak, jer se vjeruje da će se kruh slabo ispeći ili će popucati opeke.  Evo još jednog vjerovanja koje se odnosi na plamen koji izgara s komina. Vjeruje se da će s te strane puhati vjetar. To vjerovanje se, tvrdi Čapalija, do danas sačuvalo. Kao i ono kada se u loncu za kuhanje zapali čađa da će neizbježno biti loše vrijeme, odnosno jaka fortuna vjetra.

Donosimo još jedno zanimljivo vjerovanje koje je Čapalija zapisao. Želi li neka djevojka saznati za mladića koji je voli, onda postupi na slijedeći način. Petnaest večeri zaredom treba nabrojiti po petnaest zvijezda. Koju osobu sanja zadnju noć znači da je ta osoba voli. Ovo je vjerovanje, kaže Čapalija, nekad bilo popularno i služilo je djevojkama za razonodu. Danas se rijetko nađe neka djevojka koja bi na to trošila vrijeme. Gledao sam sestru kako se tri mjeseca mučila da zaredom 15 večeri izbroji po 15 zvijezda. Ili bi zaboravila ili bi padala kiša. Kad je na kraju uspjela jednu noć sanjala je đavla. Tako je ona prekinula brojanja i više joj nikada nije palo na pamet da ponovo broji zvijezde, ustvrdio je. Mnogi moji otočani neće da prođu put ako im preko njega prođe mačka jer vjeruju da će im donijeti zlo, a neki se plaše ubiti guštera jer vjeruju da će im donijeti prokletstvo, naveo je između ostalog Čapalija. Dobro da se podsjetimo i upitamo u što to mi danas vjerujemo.

Ovakve i slične zanimljivosti poslušajte svaki dan iza 11 sati na Gradskom radiju Trogir 90,6 MHZ u emisiji "Trogirska punta"

Ovakve akcije trebale bi biti češće u našoj županiji pošto je bilo dosta požara i šume se slabo obnavljaju, kazala je Dalma Luketin iz Zelenih Dalmacije.

Nakon sadnje stabala članovi udruge su se počastili grahom i dogovarali nove projekte. Na redu je  pošumljavanje Marjana  na opožarenom dijelu za što očekujemo poziv javne ustabove Park šume Marjan, zaključila je Dalma.

Svake godine DDK Trogir organizira 12 redovitih akcija davanja krvi u suradnji sa Crvenim križem Trogir i Odjelom za transfuz...ijom Kliničke bolnice Split. Akcije se održavaju (uglavnom) svakog zadnjeg četvrtka u mjesecu. Prošle godine su tako trogirski davaoci krvi poklonili 940 doza te dragocjene tekućine (od planiranih 885). Ponosni smo na te brojke, a posebno smo ponosni i sretni da svake godine imamo pedesetak novih humanih mladih ljudi - 2011.g. ih je bilo 55.

Svi oni, i ˝stari˝ i ˝novi˝ davaoci, su jednako važni jer svima njima je zajedničko: spašavanje ljudskih života svojom humanošću. ZATO IM SVIMA ZAJEDNO VELIKO HVALA!!!

Za drovati krv samo moraš biti zrav(zdrava), imati više od 18 i manje od 65 godina, te želju da nekome spasiš ili bar omogućiš kvalitetniji život. Naime, značaj darivanja krvi je velika iz jednostavnog razloga: krv je jedini lijek koji se još uvijek ne može pripraviti umjetno. Znači: Jedini izvor krvi kao lijeka jest čovjek - davatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv, ovisni smo samo o dobrovoljnim davateljima krvi.

Tijek darivanja krvi na našim akcijama izgleda ovako:
Prije svakog darivanja krvi treba ispuniti upitnik o općem i trenutnom zdravstvenom stanju.
Nakon toga medicinski tehničar(sestra) te ubode u jagodicu kažiprsta, uzme ti kap krvi i kontrolira (na licu mjesta) razinu kolesterola u krvi.
Zatim te pregleda liječnik i izmjeri tlak pa tek nakon toga možeš pristupiti darivanju krvi. Lijepo se smjestiš na ležaj, ispružiš ruku i medicinski tehničar(sestra) ti pronađe krvnu žilu s unutarnje strane lakta (možeš gledati, a možeš i okrenuti glavu na drugu stranu) i počinje prikupljanje tvoje dragocijene tekučine u posebnu medicinsku vrećicu. Samo istjecanje krvi traje od 15 do 25 minuta. Nakon što ti tehničar(sestra) izvadi iglu iz žile još malo ostaneš ležati sa rukom ispruženom uvis. Tada ti tehničar(sestra) zaštiti pamukom ili malim flasterom ubodnu ranu i dozvoli ti da ustaneš.
Ali još nije gotovo! Prije nego napustiš prostoriju slijedi evidencija u naš klub (ako si novi davatelj ispisujemo ti knjižicu DDK). Možeš se okrijepiti sokom i poslužiti grickalicama. Dobit ćeš bon za zahvalni ručak i okrepu koji možeš iskoristiti u restoranu ˝Tri volta˝ u Trogiru.
Ali ni to nije sve! Naime, kako bi bilo zabavnije, od prije godinu dana na svakoj akciji organiziramo PRIGODNU LUTRIJU. Svaki davatelj ulazi u ˝bubanj˝ za lutriju i nakon završetka akcije se izvlači sretni dobitnik.

VIDIMO SE U ČETVRTAK, 26.01.2012.g.

U ime savjeta DDK Trogir, Ljiljana Geić

http://www.facebook.com/pages/Klub-dobrovoljnih-davatelja-krvi-Trogir/366115686748628?sk=wall

Ove subote sretne ruke je bio Danijel Buzup koji je za samo nekoliko kuna na lutriji dobio ova dva kapitalca ZUBACA od 7,20 kg i LUBINA teškog 6,5 kilograma.

Evo, nakon dvije godine igranja konačno je i moj broj 81 bio sretan, a što je interesantno kupio sam dva broja, odnosno jedno je bilo od dvadeset kuna, drugi broj smo igrali u zamjenu. Ja sam dao 10 domaćih kokošjih jaja i to za broj 81. Upravo taj broj je danas izvučen.

Pitali su ga prodavači i prijatelji šta sad? Lubin ide na ražanj, zubatac ćemo peči, a drugo ide na brujet, slavit ćemo, kaže Danijel koji je sve na „peškariji“ častio sa pićem.

Joško Brešan

Prema zakonu izrađivač plana mora pripremiti javnu raspravu i prezentirati je, što je kod većine prisutnih izazivalo nervozu te su povremeno pokušavali prekinuti tok javnog uvida. Nestrpljivo su iščekivali vrijeme predviđeno za postavljanje pitanja.

Za istu se prijavilo 33 građana koji su iznijeli svoje probleme nastale ovim urbanističkim planom.

Većina pitanja odnosila se na prometnice zbog njihove predviđene širine, a za što, kako smatraju vlasnici kuća i parcela na tim područjima, ne postoji realna osnova zbog već postojeće izgrađenosti. Izrađivač plana i predstavnici Grada umirivali su građane rekavši da se

nakon održane rasprave nastavlja s izradom UPU 1 na način da će Grad Trogir tvrtki URBOS dostaviti popis primjedbi sa sažetkom istih dok će ta tvrtka evidentirati sve primjedbe i dati stručno mišljenje na njih. O usvajanju primjedbi konačnu odluku donijet će Grad Trogir. Primjedbe će se dinamički obrađivati kako budu pristizale. Svaki petak održavat će se  zajednički sastanci na kojima će se raspravljati o obradi pristiglih primjedbi.

Inače rok za dostavu primjedbi na plan trajao je  do 21. prosinca, a ponovljena javna rasprava s pripremljenim planom bit će najvjerojatnije 1. travnja.

Građani su uputili izrađivaču plana niz primjedbi, a najčešće se čulo mišljenje da nisu izlazili na teren već su plan radili napamet. Izrađivač se pravdao da su morali raditi plan kako struka nalaže, a nakon pristiglih primjedbi će se korigirati plan i nadaju se na idućoj javnoj raspravi iznijeti prijedloge s kojima će većina biti zadovoljna.

Interesantno je da od petstotinjak prisutnih građana nikoga nije zanimalo da li su i gdje ovim planom predviđene škole, vrtići, sportski tereni….. Svima prema novom planu smeta širina cesta, dok su istovremeno za govornicom s ljutnjom govorili o tome da djeca prolaze opasnim putevima prema školi jer nema nogostupa i ceste su preuske.

Ključeve Grada trogirskim je maškarama u ime gradonačelnika predala  njegova zamjenica Vedrana Zelalija, iznimno zadovoljna njihovim planom i programom kojim će voditi Trogir.

- Znam da volite svoj grad i da ga dajemo u dobre ruke. Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu – kazala je dogradonačelnica.

Uz primopredaju ključeva održana je i press konferenciju na kojoj je Meštar od maškara, Tonči Barada iznio ekskluzivnu vijest. Naime, početkom veljače, trogirske maškare odlaze u Makarsku, gdje će sadašnji Župan Ante Sanader ključeve Splitsko-dalmatinske županije predati našem novom gradonačelniku Valentinu.

- Sritan sam. Fala svima koji su glasali za mene. Vodit ću pametno Grad i Županiju. Neće vam falit ničega. Živit ćemo u miru i jubavi  – izvijestio je novi župan i gradonačelnik, koji je zajedno s zamjenicima, i ministrima objavio svoj program vladavine Gradom . 

Osim što će riješiti problem prekomjerne buke, i osvjetljenja drvenog mosta, oni će popraviti što treba popraviti, uvest će turistički vlakić, oplemeniti nasip, u kulu Kamerlengo vratit će kino i  kondut, a na Gradska vrata postavit će gradsku stražu odnosno "gardu".

Vizija razvoja za 2012. godinu

Novi čelnici Grada na konferenciji su iznijeli i strateški okvir razvoja u ovoj godini:

- uvesti javne radove

- trogirska poja uskopati, verduru zasaditi, vratiti se poljoprivredi jerbo je puno gospode

-starijima, nemoćnima i invalidima pomagati

- radnu zonu otvoriti i brodogradnju u Trogiru zadržati

Novi zamjenici gradonačelnika i pročelnici

Grad Trogir i njegovi stanovnici dobili su novu Gradsku upravu:

Zamjenici  gradonačelnikasu Tonči Barada i Ivica Bašić, dok je njihova

tajnicaJelenka Gruić.

Pročelnica odsjeka za opće pravne poslove, protokol i javnu nabavuje Dina Rožić.

Upravni odjel za  gospodarstvo, turizam i društvene djelatnostivodit će Goranka Tomaš.

Marija Bašić upravljat će Upravnim odjelom za gospodarenje prostorom i komunalno gospodarstvo, a za Financijski odjel zadužen je Meštar od maškara.

IRM

U istoj se posebno ističe uloga građanki i građana Republike Hrvatske kao ključnih aktera u procesu pridruživanja Europskoj uniji i donošenju konačne odluke o članstvu na referendumu koji će se održati u nedjelju 22. siječnja 2012.
 

Hrvatski sabor nadalje u Deklaraciji izražava kako će članstvo u Europskoj uniji osigurati stabilno financijsko i makroekonomsko udruženje te stabilan i učinkoviti pravni sustav, što će pospješiti daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva, kao i razvoj hrvatske industrije i poljoprivrede temeljen na obrazovanoj radnoj snazi te povećanim ulaganjima u obrazovanje, istraživanje i razvoj sukladno najvišim europskim standardima.

Stoga saborski zastupnik i gradonačelnik grada Trogira Damir Rilje zajedno sa svojim zamjenicima Milivojem Šimićem i Vedranom Zelalijom te predsjednikom Gradskog vijeća Grada Trogira Perom Maravićem poziva sve građanke i građane Grada Trogira da izađu na referendum i izraze svoju demokratsku volju te time doprinesu razvoju Republike Hrvatske kao države demokratskog, pluralističkog i otvorenog društva.

Foto za uspomenu

Jedino što im je ostalo za uspomenu s tog njihovog prvog u životu putovanja kruzerom, kažu i zadnjeg, jer u bilo kojem se više ne bi mogli nositi sa slikama koje bi im se možda vratile s “Costa Concordije”, jesu fotoaparat, Helenina torbica i Dominin crtež koji je nacrtala u igraonici. Bolna uspomena je i korset koji Helena nosi zbog toga što joj je u spašavanju napuknuo kralježak na donjem dijelu kralježnice.

- Mi još nismo svjesni što smo prošli. Ne vjerujemo da se to moglo dogoditi. Na trenutke ne vjerujemo ni da smo kući. Slike ljudi koji se bore za život, krvi, panike, straha, plača, jauka… neprestano nam se vrte. Veliki nam je košmar u glavi. Čini se da je Domina najhrabrija i ona nas nekako “diže“ - kazuju Helena i Denis ne krijući na trenutke ni suze, što “radosnice“ što “žalosnice“.
 

Obitelj Skoko voli putovati i često se nagradi kojim “vijađem“. Ovaj put odlučili su se za sedmodnevnu turneju kruzerom. Kažu da im je prvih šest dana bilo prelijepo. Pričaju nam da su u trenutku nasukavanja oko 21.20 sati bili na trećem katu broda u restoranu na večeri dok im je kći bila na desetom katu u igraonici.

- Odjednom jak udar i naginjanje broda. Pomislio sam da ćemo se izvrnuti. Nestalo je struje i nastala je prava panika. Potrčali smo u potragu za Dominom, no nismo je našli ni u igraonici ni u teatru. Sat i pol vremena trajala je potraga za njom. Kad su nam je doveli animatori, mislili smo, hvala Bogu, sad smo zajedno i uspjet ćemo se ukrcati na lajbot, ali zbog velikog nagnuća broda to nam nije uspjelo - prisjeća se Helena. U predahu je nadopunjuje Denis podsjetivši kako se nakon toga vraćaju natrag u brod i kako tu nastaje njihova prava borba za život.

- Kad smo došli na izlaz, brod se skroz nagnuo i svega desetak sekunda dijelilo nas je od smrti. Uspio sam Dominu dati jednom Filipincu, dok je Helena ostala na tri metra visine. Nju sam izvlačio mezomarinerom kako bih je dovukao do sebe. Uspio sam je uhvatiti za ruku, ali ona nije izdržala i pala je na leđa. Viknula mi je da spašavam kćerku, a da će se ona nekako pokušati sama spasiti - sav u grču prepričava Denis triler s kruzera. Oko jednog sata on i kći uspjeli su spasilačkim brodom doći do obale gdje ih je zbrinula jedna obitelj. Nekoliko spasilačkih brodova dovozilo je na obalu putnike, ali Helene nije bilo.

- Provlačio sam se u masi, dozivao je... Nisam znao što ću. Kad je stigao zadnji brod i kad smo se ugledali, mislili smo da haluciniramo. Svi preživjeli grlili su se na obali. To je nemoguće opisati! - kaže Denis. Helena je uspjela preživjeti zahvaljujući pomoći jednog talijanskog mornara, jedne Korejke i jednog Indijca. - Da mi ga je sada vidjeti i zagrliti ga, ne znam što bih dala - kroz suze kazuje Helena.

Nakon kalvarije na brodu, obitelj Skoko proživjela je drugu na kopnu. Nisu nikako zadovoljni pomoći koja im je pružena.

- Iz firme “Costa” prema putnicima su se ponašali kao da nismo prošli svu onu strahotu. Iako nam je bilo obećano da će nas liječnici pregledati te da će nas smjestiti u hotel, odvezli su nas tek u sportsku dvoranu gdje smo šest sati čekali mokri, goli, bosi, gladni... Nakon toga, autobusom su nas odvezli do Savone i tek tamo nam je “Costa” organizirala preglede. Čekala sam dva sata da stignem na red. Stavili su mi ovratnik, što je bilo tek 18 sati nakon ozljede, tvrdeći da se ne radi o ozbiljnijoj ozljedi. Sa mnom je na pregledu bilo još četvero ozlijeđenih Hrvata - kaže Helena opovrgnuvši tako izjave da nije bilo ozlijeđenih naših državljana.

Njihov križni put, kako ga nazivaju, završio je povratkom u Zagreb u nedjelju ujutro u 7.30 gdje su ih dočekali prijatelji. Uvjereni su, da je bila kiša ili pak puhao jak vjetar, da nitko od 3200 putnika i 1000 posade, koliko ih je bilo na turističkom putovanju po Mediteranu “Costa Concordiom”, ne bi preživio. Na pitanje hoće li tražiti odštetu, obitelj Skoko rekla je da o tome sada ne razmišljaju. - Sve nam je ostalo na brodu, najbolja odjeća, novac... Ali to nam ništa nije važno. Sretni smo što smo živi - ističu Helena i Denis grleći i ljubeći kćer Dominu.

Svakako treba naglasiti da je u srpnju 2011. ostvaren promet od 274.000 putnika, što je najveće mjesećni promet u Resniku,a i u povijesti zračnih luka u Hrvatskoj. Najveće dnevni promet zabilježeno je u poslijednju, subotu u srpnju, kada je kroz zračnu luku u oba pravca prošlo preko 24.tisuće putnika.

U ovoj godini predviđa se ne  samo povećanje prometa već i novih kompanija. – Jer na osnovi do sada obavljenih kontakata,a još traju do konca mjeseca, dosada se za ovu godini zna za osam novih osam zrakoplovnih prijevoznika i to su: Air Nostrum (reginalni prijevoznik IBERIE), Alitalia, Germania, Helvetic, Holidays Czech Airlines, Sky WORK SA, TUI Nederland, Vueling - kaže pomoćnik direktora Zračne luke “Split” Pero Bilas. Uz to su tu su i nove destinacije: Barcelona, Madrid, Varšava, Bazel, Bern i Lugano. Tijekom sezone očekuje se povećanje od 35 novih linija tijekom sedmice – kazao je Pero Bilas.

Uz dobre prometne tu su i odlični financijski rezultati. Za 2011 godinu ukupni prihod, iznosit će  191,5 milijuna kuna, a troškovi 148 milijuna kuna.

Joško Brešan

Terapija bioenergijom fokusira se na dovođenje našeg energetskog polja u ravnotežu kako bi se naš organizam sam mogao iscijeliti. Metoda Zdenka Domančića daje odlične rezultate u suradnji s klasičnim medicinskim terapijskim oblicima. Koristi se ne samo u svrhu liječenja, već i radi prevencije bolesti. Ovisno o bolesti i pacijentu, rezultati koji se postižu su od ublažavanja simptoma, zaustavljanja širenja bolesti, poboljšanja općeg stanja pa do potpunog izlječenja. Učinak terapija je najčešće vidljiv već unutar ta četiri dana, iako se ponekad može pojaviti i s odmakom od nekoliko dana ili tjedana.

Bioenergija ne koristi nikakve dodatke što ovu metodu čini jednostavnom, sigurnom, brzom i bezbolnom. Pokretima i polaganjem ruku oko tijela dovodi se energetskopolje u ravnotežu da bi se naš organizam sam mogao iscijeliti. Pomaže kod svih vrsta bolova u leđima, zglobovima, bolova u želucu, gastritisa, glavobolje, loše cirkulacije, menstrualnih bolova, cisti, hormonalne neravnoteže, kroničnih bolesti…

Terapijski ciklus traje četiri uzastopna dana. Na terapiju mogu doći pacijenti svih dobnih skupina i za nju nisu potrebne nikakve pripreme. Provode se u grupama jer na taj način daju najbolje rezultate. Dobiva se dvostruki učinak terapije: kroz individualni rad, koji traje 10 do 20 minuta, i zbog djelovanja iscjeliteljske energijekoja djeluje na osobu dok boravi u prostoru. Prije terapijskog ciklusa svakome se preporučuje obaviti pregled uz postavljanje dijagnoze kod liječnika.

Terapija se dogovara unaprijed, a za informacije i rezervacije termina četverodnevne terapije možete se obratiti na broj 091 253 8803 (Dane).

Dane Cvijanović:

Većini smo najčešće posljednja mogućnost i to nam je žao. Ako osoba dođe dosta rano, može se pomoći kod gotovo svih bolesti. Nema neizlječivih bolesti, nego samo ljudi kojima se ne može pomoći. Ako netko boluje deset i više godina, ne može očekivati da se njegove zdravstvene tegobe odmah riješe. Ali, i to je ponekad moguće.

Više o terapeutu može se saznati na: http://www.dane-cvijanovic.com/

Sastanku održanom 13.siječnja u prostorijama Grada nazočili su: zamjenici gradonačelnika Vedrana Zelalija i Milivoj Šimić, predsjednik Gradskog vijeća Pero Maravić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje prostorom i komunalno gospodarstvo Ante Bilić, te Maja Madirazza i Gordana Radman iz URBOS-a. Središnja tema sastanka bilo je reguliranje međusobnih odnosa te način održavanja druge javne rasprave koja je zakazana u četvrtak 19.siječnja u Kino dvorani s početkom u 12 sati. Zaključeno je kako će se nakon te rasprave nastaviti s izradom UPU 1 na način da će Grad Trogir tvrtki URBOS dostaviti popis primjedbi sa sažetkom istih dok će ta tvrtka evidentirati sve primjedbe i dati stručno mišljenje na njih. O usvajanju primjedbi konačnu odluku donijet će Grad Trogir. Primjedbe će se dinamički obrađivati kako budu pristizale. Svaki petak održavat će se  zajednički sastanci na kojima će se raspravljati o obradi pristiglih primjedbi. Plan bi trebao biti pripremljen za ponovljenu javnu raspravu najkasnije do 1.travnja ove godine, stoji u zaključku sastanka.

Kako bi vjerno prikazala svoj doživljaj o tržnici poslužila se tekstom  novinara Lea Nikolića s Dalmatia.com  kojega je napisao tijekom istraživanja dalmatinskih  tržnica. Često, također, u novinama čitamo o poznatim osobama iz svijeta show biznisa koji rado kupuju na trogirskoj zelenoj pijaci.

U tekstu navodi: -

Brojni turisti u obilasku starog Trogira redovito nakon razgleda skrenu sa mosta na trogirski pazar.

Slikovita i izuzetno dobro opskrbljena trogirska tržnica je meta za goste koji obilaze banke, gledaju voće i povrće, kušaju voće ili povrće i vrlo često se odlučuju i na kupnju. Zdravo i organski uzgojeno voće i povrće u vrtovima oko Trogira, Segeta i Prapatnice predstavlja pravu simfoniju boja i mirisa, kako za lokalno stanovništvo, tako i za turiste.

Trogirski pazar je već osjetio taj trend i u ponudi su se našli uz dnevno voće i povrće sušene smokve, med, razni džemovi i marmelade. Osim toga, dobra je ponuda i različitih boca i bočica maslinovog ulja, kao

i likera, a posebno su atraktivne boce rakije sa raznim travama i aromama. Turisti obilaze te banke, često i fotografiraju slikovite šarene banke, što izaziva podsmijeh baba sa pazara i njihove ironične komentare. Na kraju se može zaključiti da splitska, trogirska i druge zelene tržnice u Dalmaciji nude najautentičnije proizvode i suvenire sa pečatom, bojom i mirisom Mediterana.

http://www.thedalmatia.web-stranica.org/?lang=hr&index=1&cid=7176

http://http://www.jutarnji.hr/sto-mislite--koliko-stoji-najveci-prsut-na-trznici-/848138/

Nakon što im sadašnji gradonačelnik Damir Rilje preda ključeve Grada, novi gradonačelnik svim Trogiranima postat će Valentin Buble, a drugu polovicu mandata Grad će voditi Ivanka Idvorac – Đovana.     

Ključeve Grada preuzimaju u petak, 20 siječnja, kada će novi gradonačelnik i njegova zamjenica, zajedno s Meštrom od maškara i ministrima održati press konferenciju na kojoj će objaviti program vladavine Gradom. 

Kako su obećali donijet će brojne pogodnosti Gradu Trogiru, uz dolje navedene prioritete: 

- riješiti problem prekomjerne buke i šušura u gradu uvođenjem obaveze građanima za
            nošenje slušalica na uhu protiv buke.

- riješiti osvjetljenje drvenog mosta i prilaza 

- popraviti pločnike starih ulica, ulice očistiti od ostataka građevinskog materijala 

 -  očistiti kanale i šahte da nas kiša ne iznenadi, te ulaz u grad, kao i kamena pročelja na gradskim vratima.

- uvesti turistički vlakić koji će voziti rutom  Novo naselje - Grad

- oplemeniti nasip zelenilom i dječjim parkom za igru

- ukulu Kamerlengo vratiti kondut i ljetno kino 

 - formirati gradsku stražu "gardu", istu kakva je bila i nekada 

Velika i mala povorka maškara

Predsjednik udruge, Tonči Barada najavio je 10. veljače  u 12,00 sati dječje maškare, čiju će povorku gradom organizirati Dječji vrtić zajedno sa karnevalskom udrugom Rašpin Jute.

"Trogirski karneval" održat će se  u nedjelju, 12. veljače s početkom u 14,00 sati . Karnevalska povorka kreće sa Čiova, prolazi oko grada, preko rive do Trga Ivana Pavla II, gdje će se održati velika  fešta pod maskama na kojoj se za sudionike i goste priprema prigodni program. Ove godine Jute je EKO – KONDUT, koji će biti spaljen uz obalu, u  parku Žudika.

A zašto EKO- KONDUT ?

 …. U našem dalmatinskom rječniku kad se prevede znaci WC ili ti ga zahod, ima još toga značenja puno al nećemo sada o tome. Prije 100 godina uz obalu parka na Žudiku sagrađena je kamena građevina zvanasalanjera ili ti ga kondut. Nije bija jedini u gradu ali je bija reprezent tog vrimena. Građani su komentirali: ma koja divota, koja lipota, kako lipo vonja borovina, šiške na sve strane. Tokom svih ovih godina došlo je do povećanja broja stanovnika pa se automatski i povećala količina otpadnih
voda koja se direktno ispušta u more. Građani sada komentiraju: ma koja sramota, koja šporkica, kako grubo vonja ova borovina, pinjole na sve strane. Tokom svih ovih godina prošli smo nevere i grome. EKO projektom zaštite Kaštelanskog zaljeva kvalitetno će se riješiti zaštita čitavog područja. Grad Trogir će ovim projektom 2012-godine riješiti većinu problema. Želimo viditi čisto more i uživati u mirisu maestrala. S toga EKO kondut uz dužno poštovanje osuđujemo na spaljivanje i zamjenjujemo ga novom, boljom i ljepšom "sernicom"  – pojasnili su članovi udruge razlog zašto je EKO-KONDUT ovogodišnji Juta.

Trogirska karnevalska udruga „RAŠPIN JUTE" organizator je brojnih karnevalskih događanja u našem gradu. Tako je i za ovu godinu uz  pomoć Grada Trogira,  Turističke Zajednice i brojnih Udruga pripremila  zanimljiva događanj .

Uz zimski karneval građani i brojni turisti  moći će uživati u ljetnom karnevalu koji će se održati 28. srpnja.

- Trogir ima dugu tradiciju maškaranja. Danas smo u situaciji ne samo da čuvamo tradiciju već da je i sami stvaramo. Stvaramo je kroz nove fešte, nove maske
 i prenosimo duh maškaranja na generacije koje dolaze – ističu u udruzi Rašpin Jute.  IRM

• „ Svaki grad  ima svoj stari i novi dil. Mi u Trogiru imamo Pasike. To je dio grada u kojem su bile obične tažačke kuće. Svit koji je tu sta, bija je puno mižeran. Težačka kuća je bila obična i od kamena. Imala je skale i balaturu s pitarima murtile. Doli je bila konoba, na prvi pod komora, a na drugi pod, ka u potkrovlju, je bila kužina. Tu je bija mali komin i komoštre sa bronzinom. Povrh njega visilo je suvo meso koje se dimilo pa je kužina bila sva crna. I nije bilo težačke kuće koja nije imala tovara.Ona malo bolja je imala konja, a pokoja i kar. Bilo je tu i drugih beštij: prajci, kokoši, a digdi i koja koza. Naši stari znaju se spominjat toga vrimena ća je prošlo. U večer, kad bi se težaci vraćali iz polja doma, bija bi pravi šušur. Pusti tovari, mazge, kari, koza vezana iza kara…. Sve je prišlo iz poja prema Pašikama. Prije bi težaci radili po cili dan u poju. Sa sobon bi nosili bokun kruva i pinku bevande. A kada bi se vratili doma, onda bi obidvali. Obično je bija pijat angriza, pijat zelja, popili bi žmul vina i Bog te veselija. I pored svega truda i muke, znali su zapivat pismu, onu našu dalmatinsku, koja sve izliči.

Sada više tega nima, zapisala je Mia. Uistinu, nima  ni toga ni ovih lipih – autohtonih trogirskih riči koje je ispisala u svom tekstu, a koje  rijetko tko danas upotrebljava.

Kako je o Pašikama pisao Darko Veršić na svom blogu 2006. godine

PROJDEN KROZ PASIKE
(narodna)


Projden kroz Pasike
sa družbom veselom

Ozgar me posipje
murtilon zelenom

Murtilon zelenom
moje milo zlato

Ako slučajno niste čuli za ovu antologijsku klapsku pismu, onda ste sigurno čuli za onu “Da je meni s tobom kroz Pasike” koju pivaju naš Buco Coce i Tomislava Miše. I onda oni šta su malo dalje, moraju se pitat koji su sad vrag te Pasike? Je li to nika vrsta spize, vitra ili kućnog namještaja ?

Ono šta je za Split i Splićane Veli Varoš, za Trogir i Trogirane su Pasike.
Stari, težački, sirotinjski, ali plemeniti dijelovi grada. Kamene kuće sa konobama i balaturama. Suši se roba na tiramolama. Kalete, dvori i pjacete. Svak o svakome zna sve, svi se svima mišaju u život. Ništa se ne može sakrit.

Kažu neki mudraci da bi sve ove stare kuće tribalo preuredit u restorane, barove, kockarnice, a tukci jedni nemaju pojma da je najveća vrijednost upravo u ljudima koji su očuvali život u ovim kalama.
Dalmacija kakva je nekad bila.
I uvik će bit!

Ipak, straha za gripu nema ako konzumirate domaći lijek, kaže Mijo Rapić iz Ljubitovice, a to je domaći „vlaški luk“ i domaća dimljena panceta. Mijo svoju „likriju“ nudi na trogirskoj zelenoj pijaci, a uz ovo preporuča i dobru čašiću domaćeh crnjaka i kaže: -Nema zime, a ni brige za gripu uz ovaj narodni lijek.

 Joško Brešan

Izložba se može razgledati ponedjeljkom i utorkom od 13 sati, a  ostalih dana uključujući i subotu kroz jutro . Prema riječima Maje Kostović Radan dvoje umjetnika spajaju dalmatinski motivi te materijali  koje koriste u izradi skulptura, zatim živost  boja i vedrina kolorita. Darijo je autor brodova izrađenih od materijala pronađenih u dalmatinskom okolišu, a Lucija slika izrađenih od naplavina.

Izložba se može razgledati ponedjeljkom i utorkom od 13 sati, a ostale dane, uključujući i subotu kroz jutro u prostorijama knjižnice.

Godine 1240. nad ulicom, pred pročeljem crkve, sagrađena je kuća (dograđena 1267.godine), tako da je podržava jedan stup s kasnoantičkim kapitelom.Ta je kuća zaklonila gornji dio pročelja crkve; spominje se kao kuća sv.Martina. Prostor-prolaz pod kućom dijelom je bio ograđen tako da je funkcionirao kao trijem crkve. Taj se prostor u XIII. stoljeću spominje kao mjesto   gdje bilježnici sastavljaju javne isprave.

Crkva je minijaturna bazilika koja završava pravokutnom apsidom, s krovnim pokrovom od kamenih (škriljevačkih )ploča. Doživljaj crkve kao cjeline   s hijerarhijom visina i volumena  glavne lađe i u odnosu na one  niže bočne, te još  niže apside  onemogućavaju susjedne zgrade koje su je s vremenom gotovo u  potpunosti zaklonile.

 Zapadni zid -pročelje  raščlanjen je plitkim  lezenama koji pod zabatom (zaklonjenom pogledu) završava lukovima.Na pročelju, pod zabatom nalazio se prozor, danas zaklonjen, no vidljiv  kao plitko udubljenje u unutrašnjosti crkve. Na pročelju su vrata – minijaturni portal s ukrašenim nadvratnikom i lučnim završetkom. Dovratnici na kojima su urezani križevi  ustvari su priklesano podnožje sarkofaga. Još jedna vrata (zazidana) nalaze se na južnom zidu,vidljiva u unutrašnjosti crkve.

Pod crkve je niži u odnosu na razinu ulice tako da se uz vrata nalazi stepenica. Inače podovi podruma ispod razine ulice svojstveni su ranosrednjovjekovnim, najstarijim kućama u Trogiru.

U unutrašnjosti zidovi su, osim onog zapadnog, raščlanjeni visokim, no uskim i plitkim  nišama.  Pod u istočnom dijelu crkve, u prezbiteriju, povišen je za visinu jedne stepenice; tu se vide utori u koje su bili uglavljeni dijelovi nekadašnje oltarne ograde. Pod  apside u kojoj je oltar također je podignut za još jednu stepenicu. Tu je  pred oltarom grobna ploča.

Unutrašnji prostor, podijeljen u tri lađe, dijele šest stupova. Dva mramorna stupa  uklonjena su iz crkve u XVII. stoljeća da bi se od  njih isklesale stepenice oltara u kapeli sv.Ivana u katedrali. Jedan je stup zamijenjen granitnim stupom koji je dotle stajao na obali. Drugi je pak stupzamijenjen sdvakomada, djelovima  drugih različitih stupova. Tom prigodom prenesena je iz crkve u kapelu sv. Ivana i jedna mramorna ploča.

Stupovi, od kojih su tri granitna, antičke su spolije nepoznatog porijekla  (antički Tragurij?,Salona?). Nad stupovima  su kapiteli uglavnom antičkog i kasnoantičkog porijekla jednako kao i same baze. Jedan je kapitel, na drugom stupu s lijeve strane, ukrašen motivom zadebljalog lišća. Ponad kapitela su kockasti imposti koji prihvaćaju lukove.

Glavna lađa znatno je  viša i prostranija od bočnih brodova. Crkva je bazilikalnoosvijetljena prozorima  na glavnoj lađi i na onoj južnoj. Na prozoru u apsidi i na jednom na južnoj lađi sačuvane su kamene rešetke (tranzene).

Glavna lađaje presvođena plitkim križnim (križnokupolnim) svodovima, razdijeljenim pojasnicama. U svodovima su nađene amfore koje su valjda imalefunkciju olakšavanja težine a vjerojatno  pridonose i akustici.

 Na trećem traveju glavne lađe, na onom pred prezbiterijem nema svoda jer  se tu nekoć izgleda dizala kupola iznad koje je bio  podignut zvonik sudeći  prema opisu kojeg donosi u XVII. stoljeću  trogirski povjesničar Pavao Andreis.U  vizitaciji biskupa Didaka Manole iz 1756. godine spominje se pak zvono vrh zvonika.

         Apsida je presvođena polukalotom koju pridržavaju dvije trompe u uglovima. U njoj je oltar čija je baza ustvari antička spolija sa užlijebljenjima na bočnoj strani i tanko urezanim, izduženim križem.Na svodu  apside su ugrađene dvije  ukrasne kamene zdjele (patere) koje su mogle  služiti za pričvršćivanje lanca na kojem vise svjetiljke.

Bočne  lađe  također   su presvođene plitkim svodovima križnokupolnog tipa između kojih su kamene pojasnice. Niše na istočnoj strani bočnih lađa doimaju se kao sićušne bočne apside. Vjerojatno su izvorno i na dnu bočnih brodova postojali otari. Mnogo kasniji izvori (Pavao Andreis, i biskupske  vizitacije) spominju tri oltara.

Iako se radi o malom zdanju (vanjska  dužina  12,1 m; širina7,3 m) unutrašnjost se doima veoma monumentalnom zbog dobro odmjerenih proporcija i cjelokupne  raščlanjenosti prostora,  uključujući plitke niše na zidovima.  Prostornom stupnjevanju pridonose  povišene razine podova prezbiterija i apside.

Unutrašnjost crkve je  ožbukana; izvorno je bila i oslikana, sudeći po nalazima, po  ostacima fresaka na kojima se razaznaju dekorativni motivi. Iz žbuke, kao vizualni akcenti  ističu  su pojedini kameni dijelovi poput vijenca nad apsidom ili pak pojasnica na svodovima.

Crkva ima i svoje kiparski izvedene elemente.  Nadvratnik vrata- portala  ukrašen je plitkim reljefom  simetrično komponiranim s tri križa, rozetama,  biljnim  figuralnim (paunovi,lav...)motivima unutar pletenica s pleternim trakama. Na nadvratniku teče natpis na latinskom koji u prijevodu glasi:

U ime Gospodnje,  ja , Majo,  prior, zajedno s rođakom  mojim  Petrom, odlučili smo za lijek naše duše sagradit ovu crkvu.(prijevod M.Ivanišević)

Za Maiusa se pretpostavlja da je  pripadao zadarskom rodu u kojem se ponavlja ime Maius (Madijevci) te ga se pokušava identificirati sa zadarskim priorom Maiusom koji je obnašao čast prokonzula Dalmacije. Pojedini  članovi tog roda  (moguće ogranak hrvatske kraljevske obitelji) obnašaju krajem X. i početkom XI. stoljeća funkcije prokonzula u bizantskoj  Dalmaciji.

Od oltarne ograde preostala je ukrašena  kamena greda na kojoj teče latinski natpis koji u prijevodu glasi:

Tkogod bio ako želiš znaj : obnoviteljem djela imenovan je  Petar (i) njegova žena Dobrica u čast tolikog  oca koji su ovdje  ranije  posvećeni.(prijevod B.Lučin)

Sasvim je izvjesno sudeći po natpisima da je crkva  podignuta inicijativom pojedinaca uostalom kao i druge ranosrednjovjekovne bogomolje u Trogiru. Za gradnju crkve, svojevrsne zadužbine, sudeći po natpisima bile su zaslužne tri osobe rodbinski povezane, prior (gradonačelnik) Maius i Petar,  njegov rod  ili pak tazbina, te Dobrica supruga Petrova. Nije moguće ustvrditi da li su Petar spomenut na nadvratniku i onaj koji se spominje na gredi oltarne ograde jedna te ista osoba iako je to vjerojatno. U svakom slučaju mora biti da je Petar bio opće poznata,važna osoba. Posebno je intrigantno pitanje: tko je taj tako slavni otac kojeg  spominje natpis na gredi oltarne ograde? Nije li to prior Maius spomenut na natpisu na nadvratniku. Za Petra, spomenutog na nadvratniku izneseno je mišljenje da se radi o hrvatskom kralju.

Nekoć je  patronat nad crkvom pripadao obitelji Machinaturi. Iz tog roda je i trogirski biskup Grgur Machinaturi(+1297). Prava ove obitelji naslijedili su među ostalima i članovi trogirskog plemićkog roda Pecci/Peće. Ime Peco je inače hipokoristik od Petar. Moguće, je stoga da ta obitelj u svom prezimenu prenosi sjećanje na davnog, slavnog Petra, jednog od utemeljitelja crkve.

Pavao Andreis piše da je crkva sv.Martina (sv.Barbara) sagrađena na grčki način što je inače uobičajeni izraz u starijim tekstovima koji se koristi pri spomenima ranosrednjovjekovnih zdanja. Crkva svojom starinom odavna plijeni pažnju. Različita su mišljenja o vremenu nastanka ovog zdanja (od IX. do XII. stoljeća).

S obzirom na kult sv.Martina kojem je inače  posvećeno nekoliko ranokršćanskih crkava u Dalmaciji moglo bi se pretpostaviti da ova postojeća, ranosrednjovjekovna crkva slijedi stariju tradiciju. Ranokršćanski ulomci ugrađeni su na više mjesta na ranosrednjovjekovnoj crkvi. Možda su stariju crkvu radikalno obnovili prior Maius i Petar krajem X. stoljeća;  sredinom XI. stoljeća,u doba Petra i Dobrice , dobila je postojeći izgled, te novu oltarnu ogradu i zvonik s kupolom.

U stilskom smislu crkva sv. Barbare (sv.Martina) ubraja se u skup ranosrednjovjekovnih, predromaničkih crkava rasprostranjenih u Hrvatskoj i u bizantskoj Dalmaciji; najbliža joj je analogija a moguće i uzor  sićušna bazilika sv.Lovre u Zadru. Slična joj je i ranosrednjovjekovna no porušena crkva sv.Nedjelice u Zadru i ona sv. Eufemije u Splitu sačuvana tek u temeljima.  Zvonik crkve pod kojim je valjda bila  kupola može se već smatrati ranoromaničkim. Moguće je bio sličan onom sačuvanom ponad crkve sv. Teodora (Gospe od zvonika) u Splitu. U svakom slučaju crkva sv. Barbare(sv.Martina) jedan je od najbolje sačuvanih ranosrednjovjekovnih arhitektonskih spomenika u Dalmaciji.

U XIX. stoljeću crkva je bila zapuštena i preinačena u skladište u prizemlju i u stambeni prostor na katu. U zemljišnoj knjizi 1831. godine zabilježena  je kao zgrada u državnom vlasništvu i to kao skladište, nekoć crkva sv. Barbare. Restauracijom iz  1930. godine, zaslugom konzervatora  dr. Ljube Karamana, s državnim sredstvima, otklonjene su kasnije dogradnje a crkvi je vraćena sakralna funkcija nakon što je ponovno posvećena 3.svibnja 1931. godine.  U crkvi se donedavno služila misa za poginule od anglo - američkih bombardiranja  22. veljače 1944. godine. Tamo su naime bila izložena tijela stradalih. Već godinama crkva služi konzervatorima kao skladište građevinskog materijala i skela. Crkva je stalno zatvorena što povećava vlagu od koje ispada žbuka sa zidova premda su velika državna sredstva uložena u popravke. Do nedavno na vratima je bio mali prozorčić kroz kojeg se moglo proviriti u unutrašnjost. Crkva je zanemarena, profanirana, stalno zaključana, nedostupna vjerenicima i turistima.

S obzirom da je naša općina na otoku ne trebam naglašavati njegovu važnost, ustvrdio je. Podsjetio je kako je jedan od motiva da Općina donira defibrilator jedinoj ambulanti u mjestu bila i ta što Okrug ima 510 umirovljenika što nije mala brojka, a koji nisu često u prilici u slučaju problema sa srcem doći do kopna, posebice u ljetnoj sezoni kada vladaju prometne gužve i kada se iz Okruga u kolonama do Trogira mora voziti po nekoliko sati. Aparat će biti važan i za naše turiste koji ljetuju u Okrugu, a kojih je iz godine u godinu sve više, dodao je. Podsjetio je kako upravo zbog velikog broja turista te vikendaša u sezoni i spomenutog problema s prometnim gužvama Općina već dvije godine ljeti financira jedan liječnički tim u toj ambulanti za kojega izdvaja 75 000 kuna. Život je od neprocjenjive vrijednosti i zato smo odlučili donirati defibrilator. Doktorici želimo da ga što manje koristi, zaključio je načelnik Radić poručivši i ostalim otočnim općinama kako bi trebale slijediti njihov primjer.

Zahvalivši se načelniku dr.Runtić - Vukadin kazala je kako uređaj neće samo služiti za ambulantu već i za izlaske na teren. Sada uistinu mogu pacijentima pružiti maksimalnu pomoć. Ne moram više ručno oživljavati dok ne stigne Hitna medicinska pomoći iz Trogira, rekla je dr.Runtić - Vukadin koja je prije devet godina u neposrednoj blizini općinske zgrade u središtu mjesta otvorila ambulantu u kojoj je evidentirano tisuću i pol pacijenata, gotovo polovina  stanovnika Okruga.

Broj nezaposlenih u Trogiru

Po službenim podacima Hrvatskih cesta još iz 2009. godine, pravac Trogir - Omiš bilježi najveći dnevni promet vozila u Hrvatskoj (u prosjeku 50 tisuća dnevno), dok su dvije točke (Solin i Stobreč) i službeno najveći prometni čepovi u državi. Zagušenim zapadnim i istočnim prilazima Splitu svakog dana prolazi više automobila nego kroz naplatne postaje na Lučkom, koje inače simbolizira prometni kaos na hrvatskim prometnicama. Dio ceste kroz Kaštela, pak, proglašen je najsmrtonosnijim jer je na kratkoj dionici u samo deset godina poginulo čak stotinu ljudi!

Zbog nevjerojatne situacije još sredinom prošlog desetljeća prosvjedovali su turistički radnici iz Makarske i okolice jer su do splitskog aerodroma udaljenog osamdesetak kilometara turiste morali voziti čak četiri do pet sati, pa su nesretne strance izvlačili iz kreveta usred noći i objašnjavali im da posljednji dan svoga godišnjeg odmora moraju provesti u autobusu. Autocesta izgrađena u zaleđu pomogla je malo ili nimalo jer je previše udaljena od naseljenih mjesta na obali, pa se agonija vozača iz Splita i okolice produljila do danas.

Cijeli projekt splitske obilaznice ukupno je procijenjen na oko 170 milijuna eura i bio je predviđen u planu gradnje Hrvatskih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine. Ova tvrtka još tada sklopila je s Europskom investicijskom bankom ugovor o kreditu u visini od 60 milijuna eura, no nakon golemog javnog pritiska gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela sredstva su preusmjerena u riječku obilaznicu i brzu cestu prema Kalmetinoj virtualnoj luci u Gaženici. Potom je i u programu za razdoblje od 2009. do 2012. godine za splitski prometni čvor predviđeno 640 milijuna kuna, no ni ta sredstva nikada nisu potrošena. Dapače, Hrvatske ceste namjerno su provocirale imovinske sporove tako što su vlasnicima zemljišta na trasi umjesto dotad uobičajenih 75 do 120 eura nudile 22 eura po kvadratu - gradnja se otezala, a svaki put obrazloženje je bilo da 'imovinski problemi nisu riješeni'...

U ovom trenutku gradnja traje na oko četiri kilometra dugoj dionici od Planoga (Trogir) do Kaštel Staroga, no ni pune tri godine nisu bile dovoljne za dovršavanje tih mizernih nekoliko kilometara. Dapače, gradilište je već mjesecima pusto, pa se nitko u Hrvatskim cestama ne usudi prognozirati kraj radova. Dionica kroz Kaštela zanimljiva je i zato što se na njoj nastoji uštedjeti, pa su umjesto deniveliranih prijelaza ostavljaju semafori i opasna križanja, što znači da se i u budućnosti ovdje mogu očekivati brojni mrtvi vozači i pješaci.

Radi se i istočno od Omiša, također na dionici dugoj nekoliko kilometara, no nakon što je cijeli projekt stavljen na čekanje, panično se nastoji preprojektirati trasu kako nova cesta ne bi baš doslovno vodila 'ni iz čega u ništa'. Hrvatske ceste, kako doznajemo, ovih dana pripremaju plan građenja cesta za iduće četverogodišnje razdoblje i postoji mogućnost da barem dio od Trogira do Splita bude predviđen za izgradnju, no - sudeći po dosadašnjim iskustvima - Splićani se trebaju suzdržati od velikog optimizma.

Tko zna, možda bi im bilo pametno novom ministru prometa Zlatku Komadini, po Obersnelovu receptu, svakodnevno slati razglednice s prometnim gužvama, možda netko u Zagrebu reagira...

Priloženi tekst odgovor je na pitanje fanova tportala na Facebooku, u sklopu našeg projekta Vi pitate, oni odgovaraju. I sami možete postaviti pitanje bilo kojoj osobi ili organizaciji preko pripadajuće

Cilj ovog projekta je djecu osnovnih i srednjih škola potaknuti na paljenje svijeća povodom pada grada Vukovara, te da se žrtve koje su tada izgubljene nikad ne zaborave. Kupovinom svijeća koje izrađuju osobe s invaliditetom prijateljske udruge iz Metkovića, a koji ujedno pripadaju Mreži udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, prikupljaju se novčana sredstva iz svih gradova koji sudjeluju te se istima želi pomoći socijalno ugroženim osobama s invaliditetom.

Predstavnici ove akcije zajedno s predsjednikom Udruge TOMS, Ivicom Bašićem, boravili su 13. siječnja u Vukovaru kako bi s korisnicima najnovije potpore potpisali Ugovore. Ove godine to su četiri obitelji iz grada Vukovara, kojima će se deset mjeseci pružati novčana potpora u visini od 1.000,00 kuna, a počevši od 01.01.2012. godine. Primatelji donacije su Tomislav Mandić, Renato Tabea, Mia Lana Knezović i Neda Pavšić.

Potpisivanje i uručenje ugovora održano je u vijećnici Grada Vukovara, a vrijednim donatorima i velikim prijateljima Vukovarki i Vukovaraca zahvalili su predsjednik Gradskog vijeća Tomislav Džanak, zamjenici gradonačelnika Željko Pinjuh i Danijela Stanković te pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i nacionalne manjine Dragica Holoker-Radumilo.

Naime, svakog drugog dana tjekom sedmice u ovom hotelu borave grupe gostiju iz zemalja dalekog istoka, tu prenoće iidućeg dana nakon razgledavanja Trogirakreću premaSplitu ijugu te taj ciklus traje tijekom cijele godine.

Gosti iz zemlje izlazećeg sunca ističu da su oduševljeni ljepotom i bogatstvom kulturne baštine, a posebno su ih oduševila Plitvička jezera sa snježnim dekorom, a za samo sat i po vožnje stignu u Trogira, gdje svaki kamen, svaka kalaimajusvoju priču.....

Grupu od tridesetak gostiju među kojima su bili i Mr. Kiyota Kazuhisa  (27 god) i Ms. Kiyota Aya (25 god), mladi bračni par, zatekli smo upravo u trenutku večere. Od mladog bračnog para saznali smo da su na nagovor prijatelja, koji su boravili ovdje, odlučili svoj medeni mjesec provesti u Hrvatskoj.

• Uopće nismo pogriješili i nije nam žao što smo došli, jer ovdje je sve prekrasno od ljudi pa do prirode. Već sada planiramo doći i na ljeto jer smo slušali priče o bistrom plavom moru i lijepim plažama, a posebno o krstarenjem sa starim jedrenjacima koji polaze odavde sa vaše rive. Krenut ćemo na krstarenje uz obalu tisuću otoka i vidimo se na ljeto, rekli su nam.

Joško Brešan

Muzej grada Trogira manjom izložbom 2004. godine obilježio je 400-tu obljetnicu njegova rođenja. Na izložbi su prikazana sva njegova djela koja se čuvaju u trogirskim knjižnicama. Između njih dakakoi:  Ioannis Lucii Dalmatini De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex. Amstelaedami, Apud I. Blaev, 1666. 4º 474 str. koje se čuva u Muzeju grada Trogira (Knjižnica Garagnin-Fanfogna), te prijevod istoga na talijanskom jeziku: Storia del regno di Dalmazia e di Croazia. Di Giovanni Lucio Traguriense. Libri sei. Prima versione italiana (dal latino) cominciata da mons. Paolo Clemente Miossich … continuata … e pubblicata da Luigi Cesare cav. dott. De Pavissich. Trieste, E. Sambo et co., 1896. 4º XLVII + 701 + [nepag.] str. koje ima i zemljovid Illyricum hodiernum. Muzej grada naime posjeduje prvo izdanje iz 1666. godine koje nema navedenu kartu (zemljovid  ima  drugo izdanje iz 1668. godine). Prvi dio rečene knjige je preveden i objavljen na hrvatskom jeziku 1986. godine u Zagrebu (prevela Bruna Kuntić-Makvić). Svakako se radi o djelu koje je od izuzetne važnosti svima koji se bave proučavanjem hrvatske povijesti, jer se radi o prvom kritički napisanom djelu temeljenom na izvorima. Ivan Lucić koji je živio u Trogiru u palači koja se nalazi na rivi i u kojoj je danas između ostalih, smještena i Gradska knjižnica, svakako zaslužuje dužno štovanje i očuvanje od zaborava.    

Poslove restauracije i konzervacije obavljen je u Državnom arhivu u Splitu (restauratorica Nevenka  Perić - Klarić).

Dr.sc. Fani Celio Cega

Prvo, plovidbeni red za 2012.godinu donesen je uz prethodnu suglasnost MO Drvenik Veliki i Drvenik Mali. S obzirom da je nakon stupanja novog plovidbenog reda došlo do negodovanja dijela otočana, zatražili smo od oba mjesna odbora da nam hitno dostave nove prijedloge plovidbenog reda. Također je kontaktirana Agencija za linijsku plovidbu, kao i Jadrolinija koje su pristale na izmjenu, ali po dostavljenom zahtjevu od strane MO.

U nastavku gradonačelnik Rilje  navodi kako je Grad upoznat s problemom  pristajanja trajekta u bivšoj vojarni u Segetu Donjem, te da prema informacijama Lučke uprave SDŽ koja upravlja kompletnim lučkim područjem, postoji načelni  dogovor između novog koncesionara Baotić d.o.o. i Jadrolinije da se do rješavanja problema ukrcaja vozila na području grada Trogira nastavi s ukrcajem u Segetu te da se uskoro očekuje potpisivanje sporazuma o tome. Napominjem, da nažalost Grad Trogir ne upravlja lukom nego sukladno Zakonu to čini Lučka uprava SDŽ, navodi gradonačelnik. 

Dodaje kako je u članku spomenuta i sanacija obale, te ističe da lukom pa tako i obalom upravlja također Lučka uprava SDŽ, koja je upoznata s tim problemom. Prema informacijama koje je Grad dobio od te uprave u izradi je projekt sanacije obale, nakon čega će se pristupiti sanaciji, dodao je. 

Što se pak problema izgradnje vodoopskrbnog sustava na Drveniku Velikom tiče, naveo je kako je ta investicija opterećena problemima nemogućnosti stavljanja u funkciju. Sama izgradnja započeta je u 2008.godini. Nositelj ugovora bio je VIK-Split, a ukupna vrijednost ugovora iznosila je oko 11 milijuna kuna. Prema ugovoru sredstva su trebali osigurati RH, SDŽ, Grad Trogir te Fond za regionalni razvoj. Kako je Fond izvršio samo dio ugovora, postoji još dug od oko 2 milijuna kuna. Došlo je do problema u završetku radova, te ugovor s izvođačem nije ispunjen u cijelosti i zbog tog razloga ostao je nedovršen jedan dio prometnice na otoku.

Za napomenuti je da je krajem prošle godine postignut dogovor između Grada Trogira i VIK-a , te da će se u idućih 15-ak dana izvršiti sanacija kritičnih oko 400 metara puta. Ovaj ugovor odnosio se samo na izgradnju mreže na otoku, bez da je riješeno pitanje dovoda vode s kopna. Za to su postojali planovi o izgradnji cjevovoda s Krke. Kako je izgradnja vodovoda s Krke ogromna investicija, ona za sada prema  saznanjima Grada Trogira ne može biti realizirana. Kao privremeno rješenje  s VIK-om se razmatra mogućnost da se sistem (vodospreme) puni putem vodonosaca. Međutim, i tu postoji više problema prema važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji s obzirom da se na vodoopskrbni sustav mogu priključiti samo legalni objekti, a većina objekata je na otoku bespravna. Javlja se i problem velike neravnomjernosti potrošnje vode ljeti i zimi, tako da je pitanje mogućnosti održavanja sanitarne ispravnosti vode u zimskom periodu upitna. Također po tom pitanju moram napomenuti racionalnost ovog ulaganja, odnosno da li se 11 milijuna kuna moglo na Drveniku Velikom investirati u projekte koji su mogli već biti u funkciji i pridonijeti razvoju otoka, pojasnio je gradonačelnik Rilje. 

Reagirao je i na zapošljavanje za privez i odvez trajekta „Jadrolinije“ što se također spominje u tekstu. Točno je da je zadnjih 5 godina privezivanje vršila osoba koja obavlja i prodaju karata za Jadroliniju. Kako je ista zaposlena u Jadroliniji na puno radno vrijeme, a privez i odvez po ugovoru o koncesiji vrši Trogir Holding, ista osoba u proteklim godinama obavlja te poslove po ugovoru o djelu u Trogir Holdingu. Ta tvrtka od 2011.godine  ima i koncesiju za naplatu vode, struje i odvoz smeća u lučkom području, a od ranije putem Grada i naplatu lučkih pristojbi. Stoga je odlučeno da djelatnici koji vrše ove poslove rade i privez i odvez Jadrlinije, bez da se zapošljavaju novi djelatnici, tako da se time smanji i trošak poslovanja Trogir Holdinga,  naveo je gradonačelnik Rilje dodavši i kako nije bilo novog zapošljavanja samo za privez i odvez Jadrolinije već su korišteni djelatnici koji već vrše naplatu lučkih pristojbi. I na koncu  naveo je kako se u spornom tekstu spominje i planiranje sredstava za otoke u 2012.godini. Prema proračunu za investicije na otoke predviđeno je 470 000 kuna, uglavnom za sanaciju postojećih putova.

Slažem se s tvrdnjom da je navedeni iznos nedovoljan, ali zbog dubioza koje je ostavila bivša vlast, te potrebe vraćanja dugova među ostalim i za navedeni projekt vodoopskrbe nije bilo moguće planirati veća sredstva u ovoj godini za razvoj otoka. Još jednom napominjem da Grad nastoji iznaći izvanproračunska sredstva kojima bi se realizirale prijeko potrebne investicije na otoku. Tako je dogovorena sanacija obale s Lučkom upravom SDŽ. Izrađuje se i dijelom su izrađeni projekti za revitalizaciju EKO-etno sela koji se također kandidiraju za sredstva SDŽ. U prošloj godini napokon je riješen pravni postupak vezan za predmet marine Zirona, pa se očekuje završetak tog vrlo značajnog projekta za otok, zaključio je gradonačelnik Damir Rilje opovrgavajući navode u spornom tekstu objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji.

 http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/160567/Default.aspx

Belgijska agencija za državni dug sljedeće godine namjerava građanima četiri puta ponuditi trezorske zapise vrijedne šest milijarda eura. Osim toga, Belgija 2012. namjerava izdati državne obveznice vrijedne 26 milijarda eura.

Dužnosnik agencije za državni dug Jean Deboutte ističe da se Belgija, suočena s mogućnošću povećanja kamata, može osloniti na štednju građana koji, po procjenama, na štednim računima u bankama imaju oko 200 milijarda eura.
 
Belgijska je država prošli mjesec mimo svih očekivanja od građana uspjela pozajmiti oko šest milijardi eura iako se u početku očekivalo da će se tako prikupiti samo 200 milijuna eura. Država će na to platiti kamate od 3,5 do 4,2 posto, ovisno o roku dospijeća obveznica, na tri, pet ili osam godina. Zasad nije poznato kolike će kamate država ponuditi sljedeće godine jer će to ovisiti o visini kamata koje će plaćati na tržištu državnim obveznicama.
 
U studenome kamate na belgijske državne obveznice s rokom dospijeća od 10 godina dosegnule bile između 5,08 i 5,48 posto.
 
Belgija je 90-ih godina od građana često pozajmljivala novac, ali to je posljednjih desetak godina prestalo budući da su građani imali na raspolaganju financijske proizvode koji su za ulaganje primamljiviji od državnih vrijednosnih papira.
 
Belgijski javni dug iznosi oko 350 milijarda eura, što je nešto ispod 100 posto bruto domaćeg proizvoda.

izvor: www.bussines.hr.

Ka san ovo gori pročita odma mi je palo na pamet da mi u RH jemamo na našin računima ogromnu lovu i da za nju dobijemo kakvu taku kamatu od banaka. Nakon ča smo birali novu Vladu i dali jon povjerenje onda bi bija red, sa ka nan se šaju sinjali da če se "poštenije" baratat sa državnon imovinom, da se i mi odužimo njiovin "poštenin namjerama". Umisto da nan se Ministar Linić zadužuje vanka kod zelenaški banaka nek se i kod nas izdaju tzv. trezorski zapisi pa nek se barata sa našon ušteđevinon, evo ja bi se prvi javija, neka interesne kamate budu ka kod komercijalni banaka i eto nan jeftine love. I usput formirat jednu grupu ugledni judi koja nima stranački veza i bila bi iz svi slojeva društva, koja če nadzirat da se ta lova duperaje za prosperitet Domovine.
Paralelno s tin očistit pravosuđe i pokušat sa poštenin sucima vratit puste milijune koji su, bar se tako među pukon govori, ukradeni. Znan da se neče sve vratit ma neka bude simbolično ali ta simbolika bi vratila povjerenje puka u ovo trulo društvo i mogli bi brez srama našoj dici i unucima reć i tvoj pape, tvoja nona i dida su kreditirali ovu državu da bi van je ostavili koliko toliko ponosnu i beričetnu. Ma znan da čete reć ajme ča je ovi kolumnista dosadija sa ovin moralnin i etičkin pisanjen, ali eto, boje da se bar ništo pokrene nego da ostane ovako. Kad mogu Belgijanci koji su tako kulturološki, jezično i ekonomski podiljeni da je to za nevirovat onda moremo i mi koji smo se, nadam se, opametili i uvidili da jema i drugovačiji način života.

uvik viran dalmaciji

http://dalmacija.kovacevic.nl

Radi se o objektu na tri etaže ukupne površine od oko 4 000 metara četvornih, vrijednom 30 milijuna kuna kakvog posljednjih dvadesetak godina nije bilo na području Splitsko - dalmatinske županije, a koji ima riješenu kompletnu dokumentaciju i financijsku konstrukciju. Završetak izgradnje planiran je u kolovozu ove godine. U sklopu centara nalazit će se moderna uljara te najsuvremenije i najveće skladište za domaće ulje u Hrvatskoj kapaciteta 300 000 litara, sadržaji za otkup i preradu domaćih maslina, te preradu smokava i rogača.

Bit će reprezentativna kušaonica i kongresna sala sa 200 sjedećih mjesta, poljoprivredna apoteka, trgovina, ugostiteljski objekt te nova upravna zgrada.Većinu prostora centra gotovo 80 posto činit će sadržaji za proizvodnju prvenstveno maslinova ulja.

Država, odnosno Vlada RH, proteklih godina pomagala je zadrugarstvo.Više od stotinu milijuna kuna izdvojeno je u raznim ministarstvima prvenstveno u ministarstvu gospodarstva i poduzetništva. I u narednim godinama ministarstvo poduzetništva posebno će raditi na programima koji će se ticati razvoja zadrugarstva jer vidimo to kao šansu da jedan dio proizvodnje, pogotovo poljoprivredne, opstane sutra kad uđemo na tržište Europske unije pa čak bude još i kvalitetnije, kazao je ministar Maras. Dodao je kako stoga u idućih godinu i pol dana kada ćemo postati članica EU-a  svi oni koji žele „ući“ na to tržište moraju svoje kapacitete i proizvodnju pripremiti kako bi bili što uspješniji. Takvom vidim i ovu investiciju koja će omogućiti tehnološku obnovu, modernizaciju poslovanja, dodatno zapošljavanje, širenje lepeze proizvoda zadruge i povećanje udjela na tržištu. Od velikog je značaja ne samo za poslovanje ove Zadruge već cijele Srednje i Južne Dalmacije kao i prostora s kojega Zadruga otkupljuje poljoprivredne proizvode  od preko 250 zadrugara i 1200 kooperanata, istaknuo je Maras. Direktor zadruge Svetin Palada ustvrdio je kako je prošlo dugo vremena od ideje do realizacije  toga projekta. Nećemo se osvrtati na tu prošlost koja je bila puno teška za nas i trnovita. Eto, danas postavljamo kamen temeljac, a za 8 mjeseci  objekt će biti gotov. Sa svojim sadržajima centar će doprinijeti opstanku PZ „Marina“ te poljoprivrede na marinskom području, rekao je. Pohvalio se kako je projekt centra  kojega je izradio arhitekt Davor Žuvić iz Zagreba poput replike jednog malog središta Marine koji je izmješten  u novoj radnoj zoni. Mi smo sentimentalno vezani za Marinu, jer Zadruga je davne 1939. osnovana u tom mjestu i vjerno svjedoči  kako  su maslinarstvo i poljoprivreda marinskim težacima i onda i danas glavna djelatnost, istaknuo je Palada. Podsjetimo, PZ „Marina“ godišnje otkupi 30 do 40 tona maslina za konzerviranje, 50 do 100 000 litara maslinova ulja, 120 tona domaće smokve, 190 tona rogača. Uz to 2,5 tisuća tona različitog svježeg povrća koje plasira na tržište. Na mjestu gdje je dosada bila  PZ „Marina“ i uljara  „niknut „ će  hotel koji će biti cjelina s obližnjom kulom  iz 15.stoljeća,  zaštićenim spomenikom kulture.

Foto: Ivana Rinčić Mamut

U emisiji „Dobar dan“ Gradskog radija Trogir  gostovala je Slobodanka - Boba Đuderija. Radi se o splitskoj blogerici i kolumnistici poznatijoj kao Marčelina po kojoj je i nazvala svoju prvu knjigu - zbirku priča i kolumni (kompilacija erotsko-domoljubnih kontemplacija) koje je napisala, a čija promocija je nedavno bila u Beogradu, dok će se druga održati u Splitu 25.siječnja u Gradskoj knjižnici „Marka Marulića“ s početkom u 19 sati.  

Knjiga je bila i povod razgovoru s njom. Istaknula je kako su jedan dio knjige  humoreske, te da su drugi obilježile priče uglavnom ratne tematike iako ima i one socijalne.

Budući da sam radila u splitskoj Željezari doživjela sam klasičnu hrvatsku priču o privatizaciji tako da sam dobila inspiraciju za sve vrste priča, kaže autorica. Boba nije računala da će se baviti pisanjem i „dogurati“ do knjige te pobrati toliko odličnih kritika. Sve je počelo u Okrugu Gornjem na Čiovu gdje je jedno vrijeme živjela. 

• Kako sam ostala bez posla odlučila sam dosadu „ubiti“ pisanjem, a Okrug je bio odlična inspiracija za to. Naime, kad odu turisti i kad bi krenule bure i nigdje nikoga nije bilo uhvatila bi se pisanja priča. Kad sam ugledala u Slobodnoj Dalmaciji poziv za natječaj za najbolju kratku priču odlučila sam se javiti i moja priča je izabrana. Tako je krenula moja dvogodišnja suradnja s tom novinom u prilogu „Pomet“. S obzirom da cijeli život tragam za smijehom i jako se volim smijati te volim ljude koji me nasmijavaju počela sam pisati blog nazvavši ga „Smijeh je tražila“. Kad bih pročitala komentare :Uh što si me nasmijala, to je bilo kao da sam dobila Nobelovu nagradu za književnost, istaknula je Boba govoreći kako je započelo s njezinim pisanjem. Nastavila je kako je u jednom trenutku izbrisala taj blog i otvorila novi koji se zove Marčelina. Onda se pojavio natječaj za najbolju erotsku priču, pobijedila sam sa svojom pričom i tako se sve skupa zakotrljalo, a ja sam „isplivala“ na površinu, našalila se.

Blog joj je donio puno dobrih ljudi ne samo čitatelja. Oni su mi pomogli kad mi je bilo teško. Ta blogerska zajednica jedna je prelijepa zajednica, dodala je. Govoreći o promociji knjige u Beogradu  rekla je  kako joj je uistinu bilo uzbudljivo nakon mnogo godina otići tamo te da je pratio osjećaj neizvjesnosti što će zateći.

• Promocija je bila lipa. Ljudi koji me redovito čitaju i koji odlično reagiraju na naš dalmatinski govor bili su oduševljeni. Boba koja je godinu dana bila i sugrađanka Trogira, iz kojeg je rekla kako nosi lijepe uspomene, u emisiji je  otkrila kako joj je život bez interneta nezamisliv, kako obožava tu vrstu komunikacije koju više omogućava facebook nego blog. Nadalje, kako  je većina njezinih priča utemeljena na stvarnim događajima što njezinim, što njezine rodbine i prijatelja koje mora pitati i za dopuštenje može li o njima pisati. Rekla je kako su joj djed i baka, kojih više nema, jedina moralna vertikala u životu, a s posebnim zadovoljstvom pričala je o svom djetinjstvu koje je  provodila u Šibeniku kod njih, djetinjstvu kojega danas više nema kao  takvog. Bobi je jedini pravi smisao dobrota koje danas manjka, jer su ljudi postali cinici, a dobrota je postala izraz naivnosti što joj strašno smeta, kazala je.

Malo se dotakla i politike kazavši da joj je drago što je Milanović došao na vlast, ali što ne znači da ga neće „okrznuti“ u svom pisanju. Sin joj je, istaknula je, velika podrška. Ponosna sam što imam takvog sina koji je sa mnom prošao puno teških trenutaka. Iako smo različite osobe on se uvijek trudio shvatiti tu svoju mamu umjetnicu. Imam  njegovu neizrecivu podršku. Drago mu je što se bavim pisanjem i što ja uživam u tome, rekla je o svom sinu Boba.

Uzavrelu atmosferu i kritike koje su pljuštale na račun izrađivača plana, splitske tvrtke URBOS, pokušao je smiriti gradonačelnik Damir Rilje riječima kako podržava njihova nastojanja da sačuvaju svoju imovinu te da će im se maksimalno izići u susret glede primjedbi koje su dostavili gradskoj upravi.

Obećao je da će se ono što se bude moglo u prijedlogu toga plana smjestiti u prostoru učiniti te da će se ispraviti neki apsurdi do kojih je došlo. Ne baš sretan ustvrdio je kako je izrada plana, koji je temeljni dokument razvoja grada, ugovorena još 2006. godina, a da još nije usvojen.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje prostorom i komunalno gospodarstvo Ante Bilić izvijestio je građane kako će se rok za dostavu primjedbi na plan produžiti do kraja idućeg tjedna. Čim je u ime URBOS-a Gordana Radman uzela riječ, vijećnicom su počeli odzvanjati zvižduci.
 

Obuhvat od 570 hektara

– Riječ je o planu koji obuhvaća više od 570 hektara površine i koji određuje ne samo razvoj grada, nego budućnost vas i vaše djece – rekla je. Napomenula je kako je u višegodišnjoj izradi plana sudjelovao cijeli tim ljudi koji su surađivali s mjerodavnim institucijama, kao što su HEP, Vodovod te razna ministarstva. U podlozi plana bio je plan prometnica. Nažalost, te ceste moraju negdje prolaziti i tu se treba naći neka ravnoteža, ali netko mora biti zakinut – ustvrdila je Radman, dirnuvši se u “rak-ranu” okupljenih. Jedan od njih je i Zlatko Rinčić čija se obiteljska kuća nalazi na adresi Put Dragulina.  

– Građevinsku dozvolu dobio sam 2004. i znajući da će preko moje parcele prolaziti prometnica širine sedam metara, kuću sam udaljio. Širina prometnice u ovom planu povećala se na 11 metara i ona bi mi tako trebala proći posred dnevnog boravka – ogorčeno će Zlatko.

Dinka Tomaš požalila se kako su prometnice ucrtane preko njezine dvije parcele te bi joj se oduzelo oko 600 kvadrata.
– Birali su se pojedini građani koji će se oštetiti. Meni se oduzima, a nekome ne. Svima treba biti isto. Ne dopuštamo nepravdu i branit ćemo našu imovinu –  poručila je Dinka.  

I Edita Mrdaković, s kućom u Saldunu na Čiovu, ogorčena je, uza svu dokumentaciju koju za nju posjeduje, planom je predviđeno proširenje tamošnje ceste na 12 metara, tako da bi ostala bez dvorišta i parkirališta.
Kada je Gordana Radman na upit jednog građanina jesu li prigodom izrade plana raspolagali dokumentacijom koji su objekti na području Trogira legalni, a koji bespravno izgrađeni, odgovorila da nisu, u vijećnici je nastao pravi kaos.

– Brojni nedostaci potvrđuju da se plan radio bez izlaska na teren, flomasterom se podcrtavalo kao na ledini. Zato se nekim ljudima kidalo na tri strane, neki gube mogućnost ulaska u kuće, u dvorišta, na stubišta... Sve to jasno govori koliko ste bili aljkavi u izradi plana – rekao je Ivica Baturina i zaradio pljesak.
Predstavnici izrađivača plana poslušali su dio primjedbi. Nastavak je u četvrtak.

 

Na temelju članka 36. Statuta Grada Trogira i članka 10. Pravilnika o načinu i uvjetima stipendiranja učenika i studenata Grada Trogira u akademskoj godini 2011./2012. dodijeljene su 33 stipendije od čega 12  učenicima i 21 studentima  (4 studentima I godine studija).

Dodjeli stipendija prethodio je Natječaj za dodjelu stipendija u školskoj i akademskoj 2011./2012.g., na temelju kojeg je  Upravni odjel za gospodarstvo, turizam i društvene djelatnosti grada Trogira sastavio bodovnu listu pristiglih prijava. 

- Izuzetno mi je zadovoljstvo da u našem Gradu imamo mnogo nadarenih učenika i studenata. Trudimo se i trudit ćemo se da stipendije damo što većem broju mladih nadarenih ljudi koji naš grad čine gradom znanja.

Vi ste mladi, pametni i možete napraviti mnogo toga, a budućnost ovog grada  i cijele Lijepe naše je na vama i vašim kolegama. Budite to što jeste i samo tako nastavite, a mi smo tu da Vam budemo potpora  -  kazao je gradonačelnik Damir Rilje koji je zajedno s dogradonačelnicima Vedranom Zelalijom i Milivojem Šimićem  čestitao mladim nadama Grada Trogira.

Učeničke stipendije su dobili: Filip Radun, Marija Puović, Ana Ibrišimović, Josip Topčić, Martina Lučin, Stipe Marjanica, Anamarija Rogulj, Tina Šarić, Ivana Nikolić, Luka Ibrišimović, Ivan Đurđević i  Mia Piteša.

studenti I godine studija koji su dobili stipendije : Sanja Ćaleta, Marina Božan, Ana Vukman, Jelena Gulišija.

Stipendirani studenti viših godina su : Ursa Vukman, Višnja Marović, Katarina Lijović, Marina Nikolić, Dakica Sanko, Helena Ugrina, Nikola Žaja, Ivan Abaza, Nikola Ključević, Anđela Duvančić, Ivana Strize, Vedrana Lovrić, Rok Djini, Marina Brnović, Magdalena Kudelik, Antonia Svilan i Ante Dželalija.

IRM

Nakon prašine koju je nedavno podiglo postavljanje kipa Krista Uzašašća pokraj trogirske katedrale, još jedna skulptura uznemirila je duhove u Trogiru.

Naime, Žmire i Tatjana pokrenuli su zajednički projekt kulinarskih radionica koji je pobudio veliko zanimanje Trogirana.

Prijateljstvo koje ih veže iz djetinjstva urodilo je, rekao je Žmire, koji se kulinarskim vještinama potvrdio u show Masterchef Nove TV.

Na upit odakle Tatjana u kulinarskim vodama odgovorila je da otkad zna za sebe voli kuhati, lipo papati i spremati. Sada kada imam i Udrugu za zaštitu starih recepata i običaja eto povoda koji me je potaknuo da uistinu još više vremena provodim u kužini, sa smiješkom će Tatjana. Dodala je kako je samouka kuharica što smatra da je odlično, jer vrijeme koje provodi pripremajući delicije ne smatra obavezom već užitkom.

• Je, je Roberta znam iz osnovne škole, a spojila nas je zajednička ljubav i pasija za kuhanjem. Već godinama za vrijeme svakog druženja hrana odnosno priprema jela nam je glavna tema. Stoga smo se upitali zašto ne bismo nešto zajednički osmislili po tom pitanju, kazala je Tatjana. Nadovezao se Robert kazavši da je ona pun pogodak za projekt u kojega su krenuli. Na njihovoj kulinarskoj radionici koja se održava u Tatjaninoj obiteljskoj kući, u povijesnoj jezgri na adresi Šubićeva 17. već je skupina polaznika sudjelovala.

Kazali su kako radionica traje četiri dana, a sastoji se od teoretskog i praktičnog dijela. Najprije učimo polaznike osnovama kuhanja, upoznajemo ih s posuđem potrebnim za kuhanje od noževa, lonaca, zatim prelazimo na začinsko bilje, kako napraviti svoju začinsku sol, aromatizirano ulje, kvasinu…. To su osnove. Potom  nastavljamo s tehnikama kuhanja….. kao što su filetiranje, kuhanje, saur, lešo, pečenje,….. Učimo polaznike pripremi predjela, glavnog jela, deserta i na koncu dolazi svečana večera na kojoj naši polaznici kuhaju zajedno s nama. Sve to skupa popapamo, a oni dobiju diplome, našalila se Tatjana.

Podsjetili su  slušatelje kako polaznici njihove kulinarske radionice  dnevno moraju izdvojiti 125 kuna. Prvi sastav bio je izuzetno zadovoljan. Saznanja su primijenili već za božićno - novogodišnje blagdane pripremajući jela za tu prigodu. Bilo je zvanja telefonom i pitanja ..kako ono ide, što staviti, rekla je Tatjana.

Dvojac Ciciljijani - Žmire  ustvrdili su da polaznici radionice ne moraju imati nikakva predznanja o kuhanju. Sve to mi njih lipo učimo,  rekli su. Nadalje, ustvrdili su kako im je cilj kroz radionicu kuhanje prikazati kao vid zabave, a ne obavezu te nove tehnike kuhanja spojiti s tradicijom.

Na upit kako su Dalmatinci poznati kao gurmani te u čemu pretjeruju, Robert se našalio kako se radi o količini. Filozofija da je prepun stol garancija dobe spize više ne drži vodu. Može se najesti i od malih porcija, ustvrdio je Robert. Slušatelji su od meštara i meštrovice od kužine mogli doznati kako se može pripremiti savršeni ručak za dvadeset minuta, kako se priprema prava domaća vegeta, koja začinska bilja nas okružuju a ne primjećujemo ih, a mogu se odlično „sljubiti“ s jelima …. Razgovor s njima bio je povod da su nakon njega telefoni u redakciju Gradskog radija  dugo zvonili.

Zašto sam postao slastičar? Pravi odgovor je: tako su htjeli moja sestra Danica i brat Branko.

Bio sam najmlađe dijete u obitelji koja je rano ostala bez oca, trebalo je nakon osnovne škole dobiti, kako se u mome Prilepu govorilo – kruh u ruke, otkriva makedonski slastičar Živko Bogeski (58).

Nitko moj nije bio slastičar, tako da činjenica što su me upisali u Školu učenika u privredi – smjer slastičarstvo u Nišu, nema veze s nekakvom obiteljskom tradicijom.

Izučio sam zanat kod majstora Nikole Mitrovića, a kad sam dobio diplomu slastičara zaputio sam se – u Dalmaciju. Zašto ovdje? Savjetovali su mi da u Dalmaciji i u Crnoj Gori ljeti ima najviše turista, da imam najviše izgleda za zaposliti se. U tim godinama mi je Dalmacija bila kao Amerika, došao sam ovdje i počeo raditi u Kaštel Starome. Bilo je to 1974. godine, imao sam točno 20 godina, bio sam neoženjen...

U prepunoj dvorani , djevojčice su za tu  prigodu svojim najmilijima , zajedno s trenericom prof. dr.sc. Ljerkom Srhoj upriličile pravu reviju ritmičko športske gimnastike. Uz Rusulice su nastupile i članice športske gimnastike „ FLORAMYE“ iz Splita .

Rezultati natjecanja

BABY kategorija

1. PETRA VREKIĆ  „Rusulice“
2. TINA ODAK „Rusulice“ i MILENA BOTICA „Floramye“
3. ANTONIJA GAŠPIĆ„Rusulice“

MINI kategorija

1. ANETA JURKOVIĆ „Rusulice“ i DOMINA ZRNIĆ “ Floramye“
2. IVONA LELAS  „Floramye“
3. SARA ŽIŽAK    „Rusulice“

MLAĐE KADETKINJE

1. MAJA MADŽARAC ( vijača ) „Rusulice“

1. LUCIJA ŠEVO ( vijača) „Rusulice“

  MLAĐE KADETKINJE bez rekvizita

1. DANIJA VITEZICA„Rusulice“

2.   KARLA RADIĆ„Rusulice“

      3.   LAURA PAVKOVIĆ„Rusulice“

        KADETKINJE

1. ANTONELA RADIĆ ( lopta) „Rusulice“
2. MIA KLARIĆ( lopta)  „Rusulice“  i MARIJA BOTICA( lopta)   „Floramye“

Zvijezda natjecanja  bila je TONINA  JURKOVIĆ „Rusulice“

      izvevši vježbe s vijačom , obručem,  loptom i trakom osvojivši tako četiri zlatne medalje

B PROGRAM

BABY

1. ANTONELA PAVEŠKOVIĆ„Rusulice“ i TONIJA TADIĆ„Floramye“

2. ANJA ALAJBEG „Rusulice“

        MINI

1. KLARA ROŽIĆ„Rusulice“

2. ELENA ALAJBEG„Rusulice“

3.  NERA TOMAŠ„Rusulice“

KADETKINJE

1. MARTINA MIŠE„Rusulice“

1. KARLA ĆORIĆ„Floramye“
   1. LEA VUČKIĆ„Rusulice“

 C  PROGRAM ( MIJEŠ0VITA )   KATEGORIJA-  medaljama su se okitile

MATEA UVALIĆ„Rusulice“

LUCIJA GAŠPIĆ„Rusulice“

JUDITA DADIĆ „Floramye“

ANĐELA MAMĆ„Floramye“

ANĐELA SUĆIĆ„Floramye“

DORIS DOBRIĆ„Rusulice“

MANUELA LUKAS„Rusulice“

PETRA BARETA„Rusulice“

Dodijela priznanja održala se 27.12.2011 u Zagrebačkom Hypo centru, na kojoj su dodjeljena priznanja za najbolje športaše i športašice te mnogobrojna druga priznanja. Važno je napomenuti da je za najbolju momčad/posadu/štafetu godine proglašena posada zadarskog 470 Šime Fantela-Igor Marenić. 

Kratak video sa dodijele možete pogledati klikom na link: http://www.youtube.com/watch?v=PIufLx0-6u4

http://jktrogir.hr/index.php/novosti/18-ostalo/226-godinja-nagrada-za-fair-play-hrvatskog-olimpijskog-odbora

Povod razgovoru bio je doznati što se u međuvremenu dogodilo s Robertom, s obzirom da su neke njegove kolege u show koji su ušli u TOP 10  krenuli novim putovima. Pobjednik Šime Sušić izdao je svoju prvu kuharicu zajedno s članom žirija Radovanom Marčićem, neki su sudjelovali u raznim humanitarnim akcijama te se pojavljivali u novim kulinarskim formatima. Robert je, kao što je poznato, ovo ljeto vodio dio kuhinje  u poznatom trogirskom restoranu Alka, dosta je rekao je putovao s ekipom iz show te sudjelovao u humanitarnim akcijama. Još  ga uvijek, istaknuo je nije napustila želja da otvori konobu, iako radi na nekoliko projekata kojima će se posvetiti. Tako je najavio da će početkom ove godine s Trogirankom Tatijanom Cicilijani otvoriti kuharsku radionicu u kojoj će držati tečajeve kuhanja, a  može ga se „rentati“ za pripremu jela za razne prigode i „tulume“.

U svakom slučaju  Robertova popularnost uopće nije splasnula.Autograme dakako dijeli gdje god da se pojavi, a  ljepši spol i djeca najveći su mu obožavatelji. Šarmantni masterchef slušateljima je otkrio nekoliko svojih recepata, na koji način priprema bakalar i još neka jela koja se po običaju pripremaju za božićne i novogodišnje blagdane. Iako je purica tradicijski na jelovniku, Robert nema ništa  protiv odojka  koji se u pećnici  „krčka“ tri sata, a osobno preferira,  rekao je, “bjanko“ bakalaru. Govorio je i o novim tehnikama kuhanja koje će  dakako polaznici tečajeva  u kuharskoj radionici moći naučiti.

Prva kuharska radionica starta 07.01.2012. godine.

Tom prigodom su posebno priznanje, prigodni poklon, nagradni ili novčani bon dobili:

-  Mia Lučin za ulazak u mlađu košarkašku reprezentaciju među 12 najboljih košarkaša

- Klub Ritmičko-športske gimnastike "Rusulice" i trenerica prof.dr. sc. Ljerka Srhoj za osvojenu zlatnu, srebrenu i brončanu medalju u sve tri kategorije na 3 međunarodna turnira, te za tri zlatne medalje na Državnom prvenstvu RH

- Dobrovoljni davaoci krvi  koji su krv dali preko 100 puta

- Jedriličarski klub Trogir  za nagradu hrvatskog olimpijskog odbora za Fair play (Tudor Bilić, Vedran Rožić, Marko Matić, Ante Botica, Mario Škrlj i Mate Žaja. 

Vi, dragi  ljudi svojim zaslugama promovirate Grad Trogir i njegove građane. Zasigurno da u Gradu Trogiru  ima još istaknutih pojedinaca i mladih ljudi koji su zaslužili da ih se prisjetimo. Ali u ovom trenutku vi ste  ti kojima smo se zahvalili i kojima smo dali znak pažnje kroz prigodni poklon i kroz lijepu riječ zahvale. Vi ste u potpunosti utkali sebe, svoj rad i svoja zalaganja u nekim segmentima života prezentirajući tako naš Grad.

Hvala Vam svima, jer vi činite ovaj grad, a vaša postignuća zapravo ukazuju na uspješnost našeg Grada – kazao je gradonačelnik Damir Rilje tijekom upriličenog primanja.

 IRM

Iznos prihoda je za 10 milijuna veći od  rashoda jer se tim novcem želi pokriti dio ili trećina prenesenog duga iz prethodnih godina, a koji je krajem trećeg kvartala na dan 30.rujna iznosio 33.053.036 kuna, kazala je pročelnica Upravnog odjela za financije Perislava Paraman. Dodala je kako se najviše novca oko 50 milijuna kuna planira uprihoditi od općih prihoda, dok će se najviše sredstava izdvojiti za Upravni odjel za gospodarenje prostorom i komunalno gospodarstvo, 25 milijuna  kuna i to za programe i projekte na polju komunale.

Odjelu za gospodarstvo, turizam i društvene djelatnosti otići će oko 16 milijuna kuna kao i uredu gradonačelnika.

• Ovo je razvojni proračun, unutar kojega se u ograničavajućim okolnostima s obzirom  na teško financijsko nasljeđe  učinilo maksimalno, kazao je gradonačelnik Damir Rilje. Nastavio je kako je  sveden u realne okvire  i uravnotežen  te da će se iz njega „izvući“ najviše novca za investicije, jer će se jedino na taj način moći gradska blagajna puniti sredstvima i za druge namjene.

Vijeće je prihvatilo amandman HNS-a da se neke stavke „uštipnu“ te osigura 500 000 kuna za postavljanje podzemnih kontejnera u povijesnoj jezgri, zatim HSLS-a da se  također osigura novac za uređenje puta do groblja i Vele rine na Drveniku Malom. Amandmani HDZ-a koje je iznio Miljenko Rilje, predsjednik kluba vijećnika te stranke, koja je gotovo kako je rečeno, „skrojila“ svoj novi  prijedlog proračuna nisu prihvaćeni. HDZ-ova oporba zamjerila je vladajućima da proračun nije socijalno osjetljiv što je po ustaljenoj praksi  na  skoro svim dosadašnjim sjednicama Vijeća izazvalo još jednu žučljivu raspravu  između njih i vladajućih o tome kako je bivša vlast nesavjesno trošila proračunski novac zbog čega aktualna mora stezati „remenja“ podmirujući dugovanja i kredite za koje se ne zna gdje su utrošeni. 

Prihvaćen je i drugi rebalans ovogodišnjeg proračuna  tako da su prihodi i rashodi smanjeni za oko 2 milijuna kuna. Planirani prihodi su sa 77.383.049 kuna smanjeni  na 75.246.974 kuna, a rashodi sa 62.116.850 kuna na 59.981.775 kuna. U uredu gradonačelnika rashodi su smanjeni za 528.000 kuna. Najznačajnija smanjenja su: 150 000 kuna  za parlamentarne  izbore, 400 000 kuna za dane zajmove  trgovačkim društvima, 65 000 kuna za nabavku licenci, 300 000 kuna za bruto plaće zaposlenih i 50 000 kuna za doprinose na plaće, kazala je pročelnica Paraman. Dodala je kako  su u Upravnom odjelu za gospodarstvo, turizam i društvene djelatnosti rashodi smanjeni za 4,7 odnosno za 789.075 kuna te da su usklađeni sa likvidnošću i mogućnostima proračuna do kraja 2011.godine. Nadalje, u Upravnom odjelu za gospodarenje prostorom i komunalno gospodarstvo izdaci su ukupno smanjeni za 1.040.000 kuna, za one investicije i projekte za koje se ocjenjuje da neće biti moguća njihova realizacija.

U Upravnom odjelu za financije izdaci su povećani za 222.000 kuna i to zbog uvođenja nove stavke u iznosu od 215.000 kuna koja se odnosi na zatezne kamate po ugovoru o kreditu s Credo bankom, a odnosi se na re program drugog ugovora o cesiji sa ST-Gramit d.o.o. Split za nerazvrstane ceste kojima su unaprijed potrošena sredstva proračuna, a ugovor je sklopljen u 2008. godini, rekla je Paraman. Vijećnici su prihvatili i prijedlog Odluke o izvršenju proračuna za 2012.godinu te projekciju za  razdoblje 2013.-2014.godine.

Prijedloge Odluke o priključenju građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine, zatim  Odluke o izradi UPU 16 i analize stanja  i smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području grada za iduću godinu kao i onaj o Odluci o autotaksi prijevozu, jednoglasno su prihvaćeni. Pred kraj sjednice vjeće je prihvatilo Odluku o uključivanju Trogira u Jadransko - jonsku inicijativu te o uspostavljanju partnerstva između Trogira i općine Goražde u BiH.

Aktualni sat

Od pitanja postavljenih u aktualnom satu najzanimljivija su bila Ivana Bojića, vjećnika HNS-a koji je upitao  kada će ponovno biti raspisan  natječaj za izgradnju poslovno - trgovačkog centra s podzemnim garažama, zatim Vinka Tomaša iz HDZ-a koliko je novca uprihođeno od  povećanja naknade  za deponiranje otpada na odlagalištu Vučje brdo te koliko je uprihođeno od komunalne naknade i vraćeno  namjenski u komunalu. Zatim pitanje Stipe Milića vijećnika HSPdr.Ante Starčević o tome tko vrši nadzor radova u Vinkovačkoj ulici u sklopu EKO projekta koji su nestručno obavljeni, Ružice Jakšić što je novog po pitanju funkcioniranja Doma zdravlja. Drago Mindoljević zatražio je od gradonačelnika da očekuje da ova vlast  zatraži gdje je nestao spomenik poginulim borcima NOR-a koji je bio postavljen pokraj kule Kamerlengo.

Odgovori su glasili: da će se natječaj za poslovno-trgovački centar s podzemnim garažama raspisati uskoro te da je u prijedlogu proračuna za iduću godinu za taj projekt koji će se realizirati po principu javno-privatnog partnerstva osigurano 1,5 milijuna kuna. Što se pak spomenutih naknada tiče, rečeno je kako se ona za deponiranje otpada  tek povećala prije mjesec dana te da se još zbrajaju učinci, dok je za komunalnu naknadu rečeno kako su, unatoč tome što se prvi put išlo s prisilnom naplatom,  još uvijek veći troškovi nego prihodi. Naime troškovi iznose oko 9 milijuna kuna, a prihodi oko 7, kazao je gradonačelnik. Rekao je i kako se radovi u Vinkovačkoj ulici bez odobrenja nadzornog inženjera neće preuzeti.

Zamjenica gradonačelnika Vedrana Zelalija informirala je vijećnike o svim pregovorima koji su se u Županiji vodili vezano za funkcioniranje Doma zdravlja te istaknula kako se uspjelo da se Hitna medicinska pomoć vrati na stari način rada i da pacijenti iz Trogira više ne moraju ići u Kaštela. Zatim kako ponovo imamo radiologa koji očitava  rendgenske, ultrazvučne i mamografske nalaze. Najčvršći orah bila je fizikalna terapija, ali uspjeli smo da se ta služba ne ukine i  da nastavi s radom, zaključila  je Zelalija.

Uz neizostavnu Tihu noć, izvodeći i svjetski poznate klasične evergreene na violini su nastupile Ana Tošić D´Ambra  i Dakica Sanko, na violončelu Dubravko Geić, dok je violu  svirao  Damiano Cossimo D'Ambra .

Inače, gudacki kvartet BOZZOTTI osnovan je početkom 2011. godine na inicijativu akademskog glazbenika Dubravka Geića, vilončelista i člana orkestra HNK u Splitu.

IRM

U svojoj kući na ulazu u Trogir zajedno s najmilijima dočekivao je tog dana čestitare koji su mu došli izraziti želje za SRETAN ROĐENDAN.

Uvijek nasmijan i vedrog duha barba Pjer i danas, nakon 98 godina svog bogatog životnog i pomorskog iskustva ističe kako je "sritan" čovjek.

Sreću pronalazim u malim stvarima, i to je ono što me veseli. Moj životni moto uvijek je bio živjeti skromno i pošteno. Danas, nakon brojnih godina provedenih na moru moja soba za mene je moja brodska kabina. U njoj sjedim i gledam u more, a portreti dragih osoba, slike brodova i mog voljenog Trogira koje sam naslikao podsjećaju me na predivne godine mog života, priča nam barba Pjer, te dodaje kako ga hvala Bogu sjećanje još uvijek dobro služi i često se zna prisjetiti svog grada u doba kada je bio dijete. Trogir je tada imao manje stanovnika, svak je svakoga poznava, više smo se družili, više se pjevalo i plesalo….. .  , prisjeća se barba Pjer sa sjetom u očima i kaže nam kako još uvije dobro slika, i dok god ga zdravlje bude služilo to će biti njegova nit vodilja.

Da podsjetimo, Petar Pjer Petrić imao je u svibnju ove godine u Muzeju Grada Trogira samostalnu  izložbu "Sidrenje vrimena" u kojoj je izložio radove fiksirane unutar nekoliko tematskih cjelina: brodovi, portreti, cvijeće, Split, Trogir i Trogir njegova djetinjstva.

I kako je u predgovoru kataloga napisala prof. Danka Radić, on je svoju ponesenost neukrotivom energijom i libidom vjetra i nepredvidljivom, ali iznimnom snagom mora, kao i uzbuđenjem pustolovine prenio i ugradio u slike.Učinio je to intimističko realistički s poetskom proživljenošću.  Brodovi koje je oslikao živa su sjećanja na vjetrove, mora i plovidbe i to one u kojima se traga za nepoznatim i za adrenalinom pustolovine, a i za samim sobom, za postizanjem mira i spokoja . Bijela jedra jedrenjaka, dim vapora što odmiču prema obzorima... zorni su podsjetnik na događaje u vremenu kada se plovilo samo na jedra.

Velika mora i daleka putovanja i danas su živa na slikama, u uspomenama i u požutjeloj matrikuli kapetana Petrića. Njegova djela nisu samo čin autobiografske ispovijesti, oni su i mjesta njegova samoponiranja u sebe samoga i dijaloga sa svijetom. Prebirući po slikama životnog spomenara i britkih sjećanja, šjor Pjero nas sugestivno uvjerava da, bez obzira na vrijeme u kojemu se živi, život ostaje uvijek nalik jedino sebi samome .

Kada sam 1929. godine u Dubrovniku upisao  nautiku i Pomorsko-trgovačku akademiju nisam ni sanjao da ću jednog dana postati najstariji živući kapetan duge plovidbe- rekao nam je šjor Pjer zahvalivši svim čestitarima, a prvenstveno prof. Danki Radić  koja je kako kaže za njega učinila puno, puno i  koja mu već tradicionalno u ime svoje i u ime Muzeja Grada Trogira za rođendan napravi predivnu  tortu …. 

Šjor Pjer, želimo Vam još mnogo, mnogo godina sreće i zdravlja !!!

 IRM

U brojnim je igrokazima preko stotinu djece pokazalo zavidno znanje stranih jezika. Bila je to večer u kojoj su polaznici Katedre poput pravih pjevača, plesača i  glumaca znanjem engleskog, talijanskog, njemačkog i francuskog jezika pobrali  gromki pljesak svojih  roditelja, baka i djedova.

Zajedničkom prigodnom pjesmom i uz želje za  sretne božićne i novogodišnje blagdane izvođači su najmilijima obećali ponovni susret iduće godine na istom mjestu. 

IRM

Trogirski su glazbari uz umjetničko vodstvo maestra Duška Hrnjaka  pridonijeli stvaranju blagdanskog ozračja u Trogiru, te prigodnim skladbama uljepšali iščekivanje velikog kršćanskog blagdana, Božića.

Pored svjetovnih, tradicionalnih i kompozicija renomiranih kompozitora klasične glazbe trogirska je publika  uživala u interpretacijama najljepših božićnih pjesama.

Tom prigodom je za prvi javni nastup u trogirskom orkestru diplomu  dobila mlada saksofonistica Antonela Biluš.IRM

Uz klavirsku pratnju Marina Limića i Ivane Štimac  djela slavnih skladatelja  interpretirali su:  Antea Baturina, Sara Baturina, Dora Biočić, Romeo Rapić, Marta Svetinović, Josipa Ugrina, Mila Jadrić, Zvonimir Čarija, Marija Pašalić, Hrvoje Čuić, Mia Kalaica, Borna Blažević, Ivana Kuliš, Anka Županović, Petra Sunara, Stela Puđa, Klara Svetinović, Ivana Ćudina, Marina Višić, Martina Mlačić, Juraj Radačić, Ana Jaman. Svirajući violinu nastupile su i bivše polaznice, sada učenice 1. srednje glazbene škole Anđela Lijović i  Iva Pecotić . A kao šlag na kraju na scenu je stupio Dječji zbor POGŠ Melite Lorković otpjevavši prigodnu božićnu pjesmu .   
IRM

Na koncertu  koji je održan u okviru predblagdanskog programa Grada Trogira i u organizaciji udruge Sv.Jakova i T-ARS_a ,  posjetitelji su imali priliku ćuti brojne prigodne pjesme i uživati u predivnim izvedbama  poznate operne dive.

NELLI MANUILENKO, prvakinja Opere HNK Split, svoje je glazbeno obrazo­vanje stekla u Državnom glazbenom koledžu Dzeržinski u rodnoj Ukrajini te potom na Glazbenoj akademiji Sergej Prokofjev u Donecku na odsjeku solo-pjevanja i koncertno-komornog pjevanja u klasi prof. Borisa Konstantino-va.

Solističku karijeru započela je u Državnoj filharmoniji u Donecku, a nakon toga postaje stalna članica Državne nacionalne opere u Kišinevu, Moldova.

Od veljače 1992. stalna je članica Opere HNK Split. Njezin repertoar obuhva­ća vodeće uloge u djelima domaćih i inozemnih klasika te suvremenih autora: Verdija (Attila, Na-bucco, Aida, Don Carlos, Moć sudbine, Trubadur, Krabuljni ples i Rigoletto), Puccinija (Turandot \ Tosca), Mascagnija (Cavalleria rusticana), Bizeta (Carmen), Rimski Korsakova (Carska nevjesta), Brittena (Silovanje Lukrecije), Belamarića (Priče iz bečke šume}, Hatzea (Adel i Mara), Gotovca (Ero s onoga svijeta), Paraća (Judita), kao i koncertna i oratorijska djela Verdija, Mozarta, Rossini-ja, Handela, Vivaldija, Bobica, Kuljerića, Schuberta, Beethovena.

Dobitnica je najuglednijih hrvatskih umjetničkih nagrada i priznanja: MILKA TRNINA, MARIJANA RADEV, JUDITA, NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA.

IRM

Za mjesto uprizorenja Isusova rođenja odabran je prostor ispred župne crkve , a improvizirana  štalica u potpunosti je nalikovala onoj pravoj.

Vjerno prikazana događanja u svetoj noći , Marija i Josip s malim Isusom, Anđeli, Sveta tri kralja s poklonima za Svetu obitelj, pastiri anđeoskog glasa,  posjetitelje su  ostavili bez daha. Okupljeni mališani posebice  su uživali gledajući domaće životinje, magarca, koze i ovce postavljene uz same jaslice, s kojima su se mogli i slikati nakon odigranog uprizorenja. 

U živim jaslicama nakon dječje ponoćke u 19 sati i ponoćke u 23 sata  tako su uživala i djeca i odrasli , a podatak da je prostor ispred župne crkve bio prepun govori sam za sebe.

IRM

Treba svakako napomenuti da se darivanju odazvao i jedan novi  član, Stipe Studin. Od rekordera krv su dali : Frleta Mijo 92 x , Palada Davor 95 x,  Vitezica Mario  98 x,  Orlić Ivica 76 x,  Miše Franko  81 x,  Drnasin Ivo 112 x, Brnić Milan 109 x,  Bešić Nikša   99 x Pensa Josip  85 x , Frana Ratomir 84 x i  Radić Ivan 113 x.

Svaki je darivatelj na 12. redovnoj akciji bio i potencijalni dobitnik pršuta na lutriji, a u njegovim će okusima ove blagdane uživati dobitnica  Ivanka Brnić.

U ovoj godini krv darovalo 940 osoba

U ovoj je godini od planiranih 885  prikupljeno čak 940 doza dragocjene tekućine.

Akcijama darivanja u 2011. godini odazvala su se  54 nova darivatelja.

Inače, od  1996. do 2011. godine od planiranih 885 redovito se prikuplja 930 do 960 doza, što je Udrugu DDK Trogir i njezine dobrovoljne darivatelje svrstalo među najbolje u županiji.

Slijedeće godine kao i dosada planiramo je ponovno 12 redovitih akcija.

 IRM

Četrdeset mališana s oduševljenjem je uz prigodni program pozdravilo djedicu, a on ih je obradovao poklonima i lijepom riječju.

Zahvalio im je  za njihovu dobrotu i najavio ponovni dolazak iduće godine uz vesele i blagoslovljene nadolazeće blagdane . 

IRM

Nakon izbora članova radnog Predsjedništva (Dunja Babić, Ante - Tonći Pomenić, Milan Bilić) te zapisničara (Mirjana Rakijar), predloženo je da se kao posebna točka dnevnog reda uvrsti rasprava o postavljanju spomenika pred katedralom što je i usvojeno. Od stotinu članova Skupštine Radovana Društva za zaštitu kulturne baštine Trogira njih tridesetak koji su se odazvali sjednici podržalo je Javno priopćenje Kulturnog vijeća grada Trogira o postavljanju spomenika pred katedralom u kojem stoji da se kip Kristova Uzašašća ne uklapa u intimni prostor Cimatorija, te prijedlog da se premjesti na Trogirsko groblje na kopnu. Prije odluke o postavljanju ovog spomenika trebalo je čuti mišljenje građana i održati javne rasprave stručnjaka (arhitekata, povjesničara umjetnosti, urbanista...) iz zemlje i inozemstva, posebice pribaviti mišljenje UNESCO-vih komisija, jer je povijesna jezgra Trogira upisana u registar svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Postavljanjem spomenika narušena je ambijentalna vrijednost povijesne jezgre. U tijeku je internetsko potpisivanje peticije kojom se traži uklanjanje „neprimjerenog“ spomenika s Cimatorija i predlaže njegovo postavljanje na groblju.

Izvješće o radu Udruge u 2011. godini također je prihvaćeno. U okviru redovne djelatnosti koja je propisana Statutom Društva za zaštitu kulturnih dobara Radovan tijekom 2011. godine Društvo je radilo na pripremama tiskanja: novog broja časopisa Radovan na temu novih saznanja o otoku Čiovu; obljetničkog broja Radovan-čuvar baštine (25. obljetnica osnutka i 85. obljetnica osnutka Radovana Hrvatskog kulturnog Društva za sabiranje i čuvanje spomenika) koje Društvo planira za 2013. godinu; monografije-zbornika radova Župa Sv. Ivana Trogirskog, Žedno-Arbanija (u suradnji sa župom Sv. Ivana Trogirskog (don Josipom Dukićem): monografije Trogir na starim razglednicama. Za potrebe tiskanja ove knjige u antikvarijatu u Splitu Društvo je otkupilo stare razglednice Trogira.

Prijedlog Društva da se trg pred južnim ulaznim vratima kuće Slade-Šilović imenuje trgom Roka Slade-Šilović Komisiji za imenovanje ulica i trgova, prihvaćen je na sjednici Gradskoga vijeća. Za članove Kulturnog vijeća grada Trogira Društvo je predložilo: prof. dr. Ivu Babića za zaštitu i očuvanje pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara, prof. dr. Ivu Babića i Matka Mijića, akademskog kipara za muzejsko-galerijsku djelatnost i likovnu umjetnost, Radovana Slade-Šilovića za knjižnično-izdavačku djelatnost, prof. dr. Nikolu Bublu za kazališnu, glazbenu i glazbeno-scensku djelatnost te Dunju Babić za međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije. Društvo je potpisalo peticiju za ekološko gospodarenje otpadom. Podržalo je Društvo prijetelja šibenske starine u svezi radova na tvrđavi sv. Nikola, te Pjera Baranovića za dodjelu odličja-Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobne zasluge u kulturi na području filatelije, koja je trajno obilježila značajne građevine i događaje u Trogiru.

Djelatnost Društva „Radovan“ predstavljena je u časopisu Žrvanj iz Žrnovnice (rubrika – Naši susidi) te na Gradskom radiju Trogir u emisiji Trogirska punta.

Članovi Društva posebice su pohvalili gosp. Kolju Šantića, njegovu marnost i upornost što je potpuno sam realizirao (organizirao, prikupio sredstva od donatora itd.) prijedlog Društva iz 2007. godine da se na štandarac pred zgradom Suda uzida grb grada Trogira i natpis na spomen upisa povijesne jezgre Trogira u Popis svjetske baštine UNESCO-a. Pohvala i zahvalnost izražena je i Jošku Ćurkoviću koji je izradio logotip Društva, a u tijeku je i izrada WEB-stranica. Istaknuta je dobra suradnja s ostalim društvima i institucijama u kulturi (Društvo povjesničara umjetnosti u Zagrebu, Muzej Grada Trogira, Društvo prijatelja kulturne baštine u Splitu i Dubrovniku, Bijaći u Kaštelima i Društvom prijetelja Šibenske starine Ministarstvo kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne baštine i ostalima osim s Konzervatorskim odjelom u Trogiru. Članovi Društva uputili su niz kritika na rad Konzervatorskog odjela u Trogiru: na radove na južnom zidu crkve sv. Dominika, rekonstrukciju kampanela, pa čak i Radovanova portala; upozorili su da crkva sv. Barbara koja služi kao skladište. Restauracija kuće u povijesnoj jezgri nasuprot crkve sv. Petra posebice prozora izvršena je neadekvatnim alatom, a pogrešan je i sam proces rada i izrade replika prilikom restauracije. Zamjeralo se zatvorenosti i nepristupačnosti Konzervatorskog odjela na pritužbe građana.

         Prihvaćen je prijedlog programa rada za 2012. godinu u kojoj će Društvo nastaviti svoju redovitu djelatnost, upoznavati građane s kulturno-povijesnim spomenicima trogirskog područja i isticati njihove povijesne vrijednosti i važnosti za narodnu povijest. Društvo će poticati na što bolju zaštitu, popravke, konzervaciju i restauraciju spomenika i drugih povijesnih vrijednosti iz ranije i novije povijesti. Isto tako bit će inicijator za otkup predmeta od povijesnog i etnografskog značaja i njihove zaštite. Pridružujući svemu ovome zaštitu prirodnih ljepota i ekološku zaštitu Društvo će i dalje pomagati u izvršavanju akcija ustanova koje djeluju u oblasti zaštite spomenika kulture, arhivske građe i drugih kulturno-povijesnih vrijednota, surađivati s kulturno-znanstvenim ustanovama radi ostvarenja ovih ciljeva, surađivati i s drugim društvenim organizacijama i ustanovama. U idućoj godini, uvjereni su u Društvu, realizirat će se slijedeće: obilježavanje trga pred južnim ulaznim vratima kuće Slade-Šilović imenom Roka Slade-Šilovića; predstaviti WEB-stranice Društva Radovan; tiskanje časopisa Radovan, tematski broj posvećen novim saznanjima o toku Čiovu; pripreme tiskanja monografije-zbornika radova Župa Sv. Ivana Trogirskog, Žedno-Arbanija i monografije Trogir na starim razglednicama. Predloženo je da se u idućoj godini organizira izložba fotografija - devastacija u gradu Trogiru.

         Pod točkom razno raspravljali su članovi Društva i o parku Garagnin-Fanfogna, o kući bana i biskupa Petra Berislavića, o djelovanju inspekcijskih službi, zakonski uredbi o zaštiti spomenika itd.

Na kraju je zaključeno da će se članovi Društva sastati u siječnju nakon potpisivanja peticije o spomeniku pred katedralom koju će uz ostalu dokumentaciju poslati nadležnim institucijama koje se bave zaštitom spomenika, Ministarstvu kulture i UNESCO-u.

Peticija:  http://www.change.org/petitions/graani-hrvatske-za-uklanjanje-betonskog-odljeva-krista-pred-trogirskom-katedralom

Najmlađe iznenadio Djed Božićnjak  stigavši kočijom na Gradski Trg

Kako bi obradovao trogirske mališane u Trogir je svojom  kočijom iz dalekog sjevera  stigao Djed Božićnjak .

Na zadovoljstvo brojne djece, ali i njihovih roditelja, djedica je nakon obraćanja svima podijelio slatkiše, i obećao ponovni susret za godinu dana, kada će ponovo doći u svojoj prelijepoj kočiji predvođenom s dva još ljepša konja. 

Nakon zajedničkog druženja na Trgu Ivana Pavla II, oni najmanji slikali su se s njim ispod velike božićne jelke. 

Inače, doček i druženje sa Djedom Božićnjakom trogirskim su mališanima priredili Grad Trogir i udruga Rašpin Jute.

IRM

Za svoje najmilije, mame, tate, bake i djedove, predstavu su u prepunoj dvorani Andrija Matijaš - Pauk priredila djeca iz škola i vrtića s područja općine Marina. Tako je uz polaznike centralne škole u Marini i Područnih  škola  Blizna i Vrsine nastupio i mladi sastav  mandolinista  koji je prisutne u publici oduševio taktovima prigodnih glazbi. Uz glumu, pjesmu i ples mladi su izvođači pobrali gromki pljesak svojih najmilijih i tom prigodom svima skupa zaželjeli SRETAN BOŽIĆ I NOVU GODINU !

 Foto: Dijana Rinčić

U ime nakladnika, udruge Združeni artisti nazočne je prigodnim govorom pozdravila Daniela Kontić Strojan, dok su CD promovirali  dr.sc. Fani celio Cega i Duško Geić .

Ovaj CD ne obuhvaća samo trogirske napjeve nego i čiovske, odnosno slatinske. Time su na jednom mjestu objedinjeni napjevi gradske i nekoć seoske sredine predočujući nam razlike i sličnosti u pjevanju.

 – Na ovom smo nosaču zvuka nastavili s očuvanjem naše glazbene baštinu, naime radi se o jedanaest  sakralnih skladbi, od čega su dvije autorske. To su zapravo zapisi s terena , jednim imenom pravi kantual – kazao je Geić.

"Starinski kantual" nastao je marom i trudom klape Rašpe i Duška Geića, koji gotovo cijeli svoj život radi na očuvanju trogirske glazbene sakralne i narodne baštine. Slušajući ove napjeve čovjek se vrati u daleku prošlost , jer Trogir ima toliko sačuvanih crkava u kojima se može doživjeti i prizvati u sjećanje duh starih vremena, ondašnjeg načina života i pjevanja. Stoga bi mi Trogirani koji s puno entuzijazma sakupljamo sve što je o Trogiru ikada napisano, trebali u svojim domovima imati i slušati "Starinski kantual"– istaknula je dr.sc.Fani Celio Cega predstavljajući novi nosač zvuka klape Rašpe.

IRM

Od trideset kvadrata koliko stan ima jaslice zauzimaju gotovo polovicu prostora. Ante se izradom jaslica bavi već 12 godina.   Započeo je s jednom malom špiljom i dogurao do cijelog Betlehema,  mjesta Isusova rođenja. Ideje su se rađale iz godine u godinu, figure nadopunjavale, a njegove vješte ruke izrađivale brojne čudesne  minijaturne detalje od kojih se jedan dio ove godine svršeno uklopio u njegovu  priču koju je nazvao „U iščekivanju Isusa“.

Prizor koji nas je dočekao bio je zadivljujući. Unutar zidina grada  svijetli svjetlo. Spilja u kojoj se nalazi kolijevka spremna je za nedjeljni doček malog Isusa. Grad odiše živošću, kovač kuje željezo, mlinar melje žito, jedna baka vadi vodu iz bunara, a druga peče kruh, ovce  na livadama pasu travu, rijeke i potoci žubore, iz rijeka voda se slijeva u jezera, vrata na dvorcu i kulama se otvaraju i zatvaraju, lampice se pale i gase ….Sve se to pokreće električna energija. Čuju se zvukovi i šumor vode, naprosto kao da ste u pravoj prirodi.

• Vidite ovaj kamen donio sam ga s Drvenika Velikog. Tražio sam  upravo onaj koje je more izbijelilo po oštrim hridima, a ovaj pijesak isto tako nije bijeli već malo žut da bude sličan onom u pustinji. Mahovina je iz moje rodne Bristivice, a ove ovčice koje  imaju pravu vunu nabavio sam u kineskom dućanu, sa smiješkom  nam  pojašnjava Ante.

Pitamo ga otkud mu ideje.

• One se rađaju tijekom cijele godine, a najvažnija je volja koju hvala Bogu imam. Doznajemo kako su mu logistika u izradi jaslica njegova supruga Dragica te tri kćeri i sin. Ovo je moj najljepši poklon obitelji  za Božić. Ne možete zamisliti koji je to doživljaj kad smo svi zajedno navečer u dnevnom boravku, kad ugasimo svjetla, a samo nas obasjavaju zvijezde s neba  nad našim jaslicama. Osjećamo se kao u pravom Betlehemu i s nestrpljenjem očekujemo Božić. No, njegove jaslice postale su prava atrakcija i njegovim susjedima, te ostalim Trogiranima. Lani ih je došlo vidjeti njih stotinjak, što očekuje i ove godine. Čak su mu  one koje je izradio prošlog blagdana tražili da ih proda za 10 000 eura što je odbio. Ne bi ni u ludilu to učinio, jer  ljubav i zadovoljstvo koje me ispunjava dok izrađujem jaslice  nemaju  cijenu,  kaže Ante.

 Gordana Dragan

Njih petstotinjak po završetku predstave održane u kino dvorani dugo je pljeskalo, pjevalo i plesalo s razdraganim glumcima koji su ih u prigodi nastupajućih blagdana častili bombonima.

Dragi moji glumci, jedno veliko, veliko hvala ! Bili ste odlični, ponosno je uzvikivala Vesna Bajrić waldorfska pedagoginja (alternativna pedagoginja) koja ih je pripremala.

Ovo je prvi put da djeca s poteškoćama u razvoju daju predstavu za  djecu Trogira, pohvalila nam se teta Vesna, kako je njezine glumačke zvijezde zovu od milja. Doznajemo kako Centar broji tridesetak djece s poteškoćama u razvoju,  te da je u radionici „igrom do rehabilitacije“ trenutačno obuhvaćeno njih deset.  

Zbog prepoznatog rada sve više ih je koji bi željeli postati dio te glumačke družine. Iako je Centar osnovan prije mjesec i pol dana, radionica pri TOMS-u djeluje već četiri godine, kazala je Vesna. 

Vatrena, ali izuzetno uspješna glumačka krštenja imali su dosada na sajmu cvijeća u Filip Jakovu održanom u proljeće ove godine, potom na susretu Udruga koje se brinu o osobama s invaliditetom. Nakon toga uslijedila je kratka stanka u kojoj su za nagradu posjetili zoološki vrt u Zagrebu. No, predah je kratko trajao i njezini glumci već u lipnju dobili su tekst za „Božićnu bajku“ koji su trebali polako učiti napamet.

Intenzivne probe započeli smo prvog studenog. Znala sam da mogu. Nikad nisam sumnjala u njihove sposobnosti, ali danas su napravili  Božićno čudo, s osmijehom i suzama radosnicama kazuje Vesna.  Najavila je kako odmah po završetku praznika kreću pripreme za uskrsnu predstavu. Pokazali su da mogu i da znaju te da su u nekim situacijama ozbiljniji i zreliji od „zdravih“ osoba, ustvrdila je Vesna. Radost zbog nastupa nije krio Bruno Stanković koji je glumio anđela.  Kao iz „rukava“ odrecitirao nam je svoj tekst. Antonija Fabjanec koja je glumila Djevicu Mariju kazala je kako je na početku kao i svaka glumica imala malo treme, ali kada je vidjela djecu u publici kako im plješću  trema je nestala. Puno mi se svidjelo, mislim da ću kad odrastem biti glumica, rekla je.

Sestre Božena i Vinka Pandža uživale su u svojim ulogama ovčice i ovna. Evo vune, mee, meee… da majka splete deku i čarape, sa smiješkom  je dovikivala Božena. Najstariji glumac bio je Nenad Pletikosić koji je odlično glumio krčmara, a ponos zbog toga osim tete Vesne nisu krile njegova majka Mila i sestra Ljubica.

Glumili su djeca s poteškoćama u razvoju: Antonija Fabjanec, Katarina Jurjević, Vinka i Božena Pandža, Damir Dragičević, Nenad Pletikosić, Bruno Stanković i Mia Ivanović. Potporu, odnosno „pojačanje“ su im bili : Ela Grulović-Klarić,Šime Bašić, Lana Vučković, Alijen Bajrić i Ana-Marija Katinac te nekoliko djelatnica Udruge TOMS.

Prilikom unošenja svijetla u trogirsku katedralu dekan Trogirskog dekanata i katedralni župnik don Pavao Piplica izrazio je želju da svjetlo zapaljeno u Betlehemu gdje se Isus rodio, bude poticaj svima da jedni druge obogaćujemo radosnim svjetlom ljubavi kojeg je za nas upalio Bog kada se maleni Isus rodio u betlehemskoj štalici.

Da podsjetimo, ovo se svjetlo pali  dva tjedna prije Božića, tijekom velike svečanosti na mjestu Kristova rođenja i simbolično obilazi svijet, a Savez izviđača Hrvatske među kojima i trogirski Odred  uključuju se u tu  međunarodnu akciju.

U Beč je Betlehemsko svjetlo  stiglo 10. prosinca, odakle ga je iz katedrale Sv. AntunaPadovanskog izaslanstvo Saveza izviđača Hrvatske preuzelo i donijelo u domovinu. Kako nam je rekao Ratomir Frana, predsjednik Odreda  izviđača Trogir, najmlađi su članovi trogirskog odreda s velikom radošću i veseljem otišli  u Split, u katedralu sv. Duje, da bi Svijetlo mira  donijeli u naš grad. Neka nam svima Betlehemsko svijetlo donese sreću i mir – kazao je Frana, pozvavši sve građane Trogira da dođu u katedralu sv.Lovre gdje mogu zapaliti svoje svijeće i tim plamenom zajedništvai ljubavi ispuniti svoje domove. 

 IRM

Foto: Tomislav Tomaš

Kako i zašto je nastala knjiga?

Iskustvo i svakodnevna praksa bili su poticaj za nastajanje ove knjige. U knjizi sam se bavila pitanjima o tome što suvremene roditelje zanima, o čemu se žele informirati, jer sam vidjela da roditelji često s neprovjerenih izvora poput interneta dolaze do informacija, gdje se doista nude raznorazne kontradiktorne informacije koje umjesto da roditelje umire često izazivaju dodatnu nesigurnost. S timom svojih suradnika raznih specijalnosti, pedijatara, otorinolaringologa, dječjih ortopeda, okulista, logopeda, psihologa, nutricionista, kineziologa, edukacijskih rehabilitatora, fizijatara, međunarodno certificirane instruktorice dojenja i specijalista školske i obiteljske medicine, cilj nam je bio da na jednom mjestu od 0 do 19 godina struka nudi informacije za sve roditelje.

Po prvi put na našem podneblju dajemo hrvatsko iskustvo, hrvatsko znanje utemeljeno na svjetskim stručnim spoznajama, respektabilan tim ljudi s velikim stručnim i životnim iskustvom.

Koje su najveće nepoznanice s kojima se roditelji susreću?

Pitanja i dileme ovise o dobi roditelja i dobi djeteta. Zato smo u knjizi napisali sve od rođenja do 19-te godine djeteta, isto tako i o tijeku trudnoće i pripreme za porod. Prvo poglavlje bavi se upravo rođenjem djeteta, kako dojiti, što napraviti ako dijete ima temperaturu, povraća, imate cijelu specifičnost koje dijete ima tijekom prve godine, iako su naše bake pune iskustva, moderno doba donijelo je neke nove momente koje ova knjiga prati.

Iduće poglavlje je predškolska dob djeteta, dajemo odgovore na česta pitanja, npr. kada da dijete krene u školu i slično, zatim se jedinim dijelom knjige osobito bavimo problemima adolescenata i nastojim pomoći roditeljima da s nama stručnjacima zajedno prebrode taj dio osjetljivog razdoblja adolescentnog perioda života.

Suvremena  struka prepoznaje roditelje kao partnere. Da bi roditelji bili partneri roditelji maju odgovornost prema zdravom odrastanju vlastitog djeteta, upravo radi toga roditelji moraju imat kvalitetnu informaciju. Današnji roditelji su sve odgovorniji, žele znati što se sa njihovim djetetom događa, ali ritam života u koje obitelj danas upada i veliki dio problema nastaje u stilu života, sjedenja ispred računala, ispred televizije, fast food prehrana, te se ova knjiga bavi i ovim pitanjima.

Treće poglavlje knjige bavi se upravo bolestima djece i što da roditelji poduzmu u određenim slučajevima. Kada treba hitno odvesti dijete liječniku, a kada je dovoljno u kućnim uvjetima dati određenu terapiju kao prevenciju.

Vegetarijanstvo dobro ili ne za djecu?

Kao pedijatar koji se bavi i problemom prehrane, smatram da je vegetarijanstvo neprimjereno za dijete, pogotovo u fazama odrastanja. Tijekom osjetljivih doba odrastanja i potrebe organizama su specifične i djeci treba raznovrsna prehrana i preporučam da djeci daju redovite obroke temeljene na mediteranskoj prehrani. Posebna mi je čast i zadovoljstvo knjigu predstaviti u Trogiru, jer Trogir je grad koji je obilježio moj profesionalni rad i razvoj zadnjih 25 godina.

Na predstavljanju knjige u galeriji Cate Dujšin Ribar prisustvovali su uvaženi kolege iz raznih krajeva hrvatske, sa raznih fakulteta, gradonačelnik Trogira Damir Rilje, dogradonačelnica Vedrana Zelalija i gradonačelnik Šibenika Ante Županović koji je domaćin doktorici Bralić, koja je rođena Šibenčanka, danas u Šibeniku. U uvodnim riječima gradonačelnik Rilje zahvalio se doktorici Bralić na ovom poklonu za Trogir i sve građane Hrvatske te istaknuo da je Trogir grad kulture i ovo je još jedan dokaz o tome i o vrijednim i stručnim ljudima koji u njemu žive i rade.

Knjigu je  predstavio i prof. dr. znanosti Julije Meštrović, predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva, krovna strukovna udruga u hrvatskoj i njen prvi čovjek. Prisutnima se obratila i profesorica Anđa Rajič, stručna direktorica u medicinskoj nakladi, koja je istaknula da je ovo prva ovakva knjiga u Hrvatskoj s hrvatskim autorima i roditelji više neće morati informacije nalaziti samo u stranim stručnim literaturama.

 Knjigu je predstavila i autorica Irena Bralić, detaljno opisujući sva poglavlja knjige na vrlo zanimljiv i pristupačan način, te su se Trogirani i gosti imali prilike iz prve ruke, od ljudi koji su uključeni u nastanak ove knjige, upoznati  sa korisnim sadržajima koje ona nudi.

Skulptura je postavljena bez traženja dozvole općinskih vlasti. O tome nije bila prethodno konzultirana ni stručna javnost. Postavljanjem likovno neprimjerenoga spomenika na neprimjerenu lokaciju degradirana je povijesna i ambijentalna vrijednost trga, ali i povijesna jezgra grada Trogira koja uživa status zaštićene UNESCO-ve kulturne baštine.

Kulturno vijeće grada Trogira oglasilo se priopćenjem ukazujući na neregularnost postavljanja i na neprimjerenost novog glomaznog „spomenika“ u komornom ambijentu Cimatorija gdje je na novom kamenom stupu postavljen kip od smjese poliestera i kamene prašine, odljev renesansnog kipa koji predstavlja Krista s dva mala anđela, vjerojatno djelo Nikole Firentinca. Originalni kip po kojem je izrađena kopija dugo je stajao na Trogirskom groblju van grada, potom pohranjen u Lapidariju Muzeja grada Trogira, odakle je, zajedno s drugim umjetninama odnesen na izložbu u crkvu sv. Ivana Krstitelja odakle više nikad nije vraćen.

Nije poznato gdje je taj kip izvorno stajao, no bio je dugo zabačen i zapušten kao i mnogi drugi crkveni spomenici. Postavljanje spomenika izazvalo je negodovanje građanstva i stručnjaka, među kojima su: prof. dr.Ivo Babić, prof.dr. Zvonko Maković, prof. dr. Ivana Prijatelj Pavičić i prof. dr. Samo Štefanac sa Sveučilišta u Ljubljani, autor monografije o Nikoli Firentincu. Reagirale su i pojedine udruge, tako i Građanska inicijativa Split i Društvo turističkih vodiča Trogir. Pripremaju se također protestne akcije stručnih i civilnih udruga. O svemu ovome obavijestiti ćemo UNESCO. Tražimo također očitovanje Ministarstva kulture.
Mi dole potpisani tražimo uklanjanje neprimjerenog „spomenika“ s Cimatorija. Predlažemo da se ovaj novi „spomenik“ postavi na groblju u Trogiru gdje bi pristajao svojim dimenzijama; tamo se, uostalom, desetljećima nalazio originalni kip Krista-Spasitelja po kojem je izrađen odljev.

Dr. sc. Ivana Čapeta Rakić

Potpisivanje peticije na adresi : http://www.change.org/petitions/graani-hrvatske-za-uklanjanje-betonskog-odljeva-krista-pred-trogirskom-katedralom

Prijave mogu podnijeti sve pravne i fizičke osobe koje se bave poljoprivredom na području grada Trogira na površinama većim od 0, 1 ha i sadnjom najmanje 500 loza ili 30 stabala maslina, odnosno drugih sadnica. U cijeni sadnica participiraju Grad Trogir 1/3 novca Splitsko - dalmatinska županija također  s 1/3 novca koliko i korisnik. Podsjetimo, program za nabavku sadnica odnosi se  za višegodišnje trajne nasade: masline, vinovu lozu, smokve, rogače, bajame, višnje, trešnje, mandarine, naranče i limun. Poljoprivrednici moraju dostaviti preslik rješenja o upisu u upisnik poljoprivrednog gospodarstva i preslik osobne iskaznice.

Dodijelit će se 10 učeničkih i 15 studentskih stipendija. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju redoviti učenici srednjih škola kao i redoviti studenti s područja grada Trogira koji pohađaju škole i visoka učilišta na području Hrvatske. Između ostalog onima koji se prijave na natječaj oba roditelja moraju imati prebivalište u Trogiru, a moraju biti korisnici jednog od prava u sustavu socijalne skrbi te im prihod ne smije prelaziti cenzus utvrđen pravilnikom o socijalnoj skrbi. Kandidati moraju ispuniti kriterij da su uspješno završili prethodnu školsku godinu, da su redovito upisani u tekuću te da nisu sudionici natječaja za stipendije koje Grad dodjeljuje darovitim učenicima. Prijave s potrebnom dokumentacijom učenici i studenti moraju dostaviti Upravnom odjelu za gospodarstvo, turizam i društvene djelatnosti, na protokol Grada u zgradi Kneževa dvora – na adresi Trg Ivana Pavla II br. 1 na drugom katu zgrade u sobi br.26, ili putem pošte na istoj adresi i to do 20. prosinca. Prijave dostavljene izvan roka neće se uzeti u razmatranje.

Izložbu je prigodnim govorom u ime Muzeja grada Trogira otvorila ravnateljica Muzeja dr.sc. Fani Celio Cega, dok se nazočnima u ime LUT-a obratio predsjednik udruge Renato Sartori.

Ova je udruga nakon dvije godine svog djelovanja opravdala svoje postojanje radom i svojim zalaganjem. Napredovali smo mnogo, a najviše možemo zahvaliti Gradu Trogiru i gradonačelniku Damiru Rilji koji je svoja obećanja ispunio. Mi smo, naime, između ostaloga  na korištenje dobili jedan gradski prostor. Dakle nije sve ostalo na praznim riječima, te se  kao udruga zahvaljujemo Gradu Trogiru što smo zaista  prepoznati – kazao je Sartori. 

- Vaša su mi djela posebno draga i ono što radite posebno me ispunjava i oduševljava. Stoga, moram reći da ste vi zaslužili  puno više nego što vam mi možemo omogućiti, ali zaista ćemo nastojati ispuniti sve vaše potrebe. Izuzetno sam zadovoljan što Grad Trogir ima takvu udrugu koja jako dobro funkcionira promovirajući svoj grad koji jest i uvijek je bio grad kulture – kazao je gradonačelnik Damir Rilje pri otvorenju  drugog Salona LUT-a, izložbe kojom se predočuje i analizira likovna produkcija u Trogiru i pripadajućem okružju.

Svi ljubitelji likovne umjetnosti izložbu mogu  pogledati svakog dana do 29. prosinca 2011. godine.

PREDGOVOR: Napisala Danka Radić

Ovogodišnji Salon LUT-a - izložba kojom se predočuje i analizira likovna produkcija u Trogiru i pripadajućem okružju u jednogodišnjem razdoblju (kao uostalom i mnoge druge slične - žirirane - izložbe) svojevrsna je inventura uspješnosti godišnje likovne produkcije u gradu i pravi lakmus papir za evaluaciju i raščlambu opservacija: uz zamjetnu dinamiku svog unutarnjeg rasta i razvoja, te uz afirmaciju postojanja vrlo različitih likovnih promišljanja i načina rada, Salon LUT-a 2011. je preslika aktualnih likovnih raznovrsnosti vremena i mjesto odraza suvremenih (recimo globalnih) umjetničkih htijenja i mijena projiciranih u lokalnu zbilju, te fiksiranih i manifestiranih u individualnim poetikama izabranih sudionika izložbe.

Izložena djela emaniraju različita promišljanja, uz istovremeno sidrenje i ostajanje u vlastitim umjetničkim svemirima i idiolektu primjerenom umjetničkoj posebnosti svakog od autora koji sudjeluju na izložbi. I upravo je taj subjektivni napor, hrvanje sa samim sobom i sa svojom osobnošću otvorio beskonačne prostore kreativnog. Svako je umjetničko djelo poruka, ono povezuje i ulančava emotivni i estetski svijet umjetnika s javnim svijetom publike, stvarajući i obogaćujući zajedničku etičku i kulturološku matricu. Kroz subjektivne prizme profilirani portreti, krajolici....., različite slikarske, grafičke i kiparske tehnike....., ne doimlju se kao rezultati obvezujućih oblikovanja zadatih oblika forme. Naprotiv, mnogi radovi u svakom od navedenih segmenata, prije su likovni uradci u kojima se, kada i ako je to u korist poetske uvjerljivosti cjeline, ne inzistira nužno i na strukturalnoj doslovnosti naslikanih detalja: poetskoj cjelovitosti tretiranog sadržaja uvijek je dana prednost pred faktografskom strogoćom.

Nužno je istaknuti žilavost duhovnog i umjetničkog naboja sredine u kojoj djeluje LUT koja, unatoč skromnim materijalnim prilikama i turbulentnim tranzicijskim previranjima, nastoji ostati uspravna u svakome pogledu i biti otvorena prema svim vrijednosnim strujanjima i izazovima koje u društvenom i umjetničkom pogledu današnje vrijeme – suvremenost – donosi.

Članovi LUT-a svojim su radovima potvrdili razložnost postojanja, a to je uvijek pravi početak za daljnje izazove. Konstanta na kojoj treba izričito inzistirati je uspostavljanje visoke granice vrijednosne razine umjetničkog domašaja kao uvjeta za prijem svakog pojedinog rada na izložbu, te možda pozivanje svaki put drugog gosta izbornika - člana žirija, što bi profiliranje izložbe učinilo oslobođenim od bilo kakvih lokalnih uvjetovanosti, spona ili obveza.

Koncert je održan 17. prosinca u sklopu kulturno-umjetničkog programa , a trogirska je  publika imala prigodu uživati u duhovnoj glazbi i predivnim interpretacijama najljepših Božićnih pjesama.

U izvedbi dvaju renomiranih zborova , i uz umjetničko vodstvo Mire Đukić Milašević, te  klavirsku pratnju Borne Barišić skladbe poput Ave Maria, U sve vrime godišća, Narodi nam se, Amazing grace, Gloria, gloria Krist se rodi, vjernoj su trogirskoj publici uljepšale  iščekivanje nadolazećeg blagdana Božića.

IRM

Oni su u suradnji sa svojim nastavnicima prodavali prigodne učeničke radove i lutriju s ciljem da prikupe sredstva kojima će povećati knjižni fond. Građani Trogira mogli su tako uz suvenire kupiti božićne čestitke i razne prigodne ukrase koje su učenici izradili na likovnoj grupi i grupi "Vridne ruke" koju vodi profesorica Zorana Gilić Toffolo.

Inicijativa za ovu hvale vrijednu humanitarnu akciju podržanu od ravnateljice Gordane Cvitanović,  nastala je od strane pedagoginje Jelene Coce i dvoje  nastavnika Marka Pastuovića i Borisa Ždere.

Kao šlag na kraju akcije, građani su po simboličnoj cijeni mogli kupiti brudet od hobotnice  koju je za tu prigodu spremao finalist Mastechefa, naš poznati Trogiranin,  RobertPredrag Žmire .

IRM

10.12. igrale su mlade odbojkašice od 1.- 4. razreda osnovne škole.

Sudjelovalo je 25 ekipa,a  svaku ekipu čine dvije igračice.
   Prvo mjesto pripalo je ekipi koju čine Ana Bilić 4.r. i Karla Agnić 4.r.
   Drugo mjesto pripalo je Mariji Čariji 3.r. i Sari Vukman 3.r
   Treće mjesto Matija Prnjak 4.r. i Antoniji Miše 4.r.

   17.prosinca sudjelovalo je 10 ekipa.
  

Za svaku ekipu igrale su po tri igračice.
   Prvo mjesto pripalo je:  Luciji Buličić, Martini Barić i Sari Baturina
   Drugo mjesto: Tonka Parčina, Antea Papić i Ana Miše
   Treće mjesto: Viktorija Smlatić, Magdalena Mauko i Natalija Didak

Sandra Baturina

Mališanima su se svidjele dvorske lude koje su ih tijekom predstave uveseljavale. Bilo je tu kraljica, kraljevića, princeza i ludih creva kao u pravoj bajci. Publici se predstava svidjela, kako djeci tako i odraslima.

" Šteta da ovo ne vide sva djeca", kazala je jedna učiteljica koja je na predstavu dovela svoj razred. Za članove Kazališta je poseban doživljaj kada nakon predstave vide sretna, ozarena lica djece koja dolaze na scenu i dive se kraljevskom dvoru, kruni kraljice i zlatnom plaštu. Sve u svemu jedna lijepa večer za sve sudionike ovog dražesnog događaja.
Predstava će biti ponovo izvedena u ožujku 2012. pa pozivamo djecu koja nisu bila da dođu na predstavu jer je vrlo pažljivo pripremana baš za njih.
 
Lina Bujas

Nazočnima se u uvodnom govoru obratila ravnateljica knjižnice  Sanda Marlais-Buble, a knjigu su uz autoricu promovirali profesor Boris Škifić i Irena Orlović, urednica u izdavačkoj kući "Harfa".

Ova je knjiga jako dobra za svakog roditelja jer je proizišla iz iskustva. Govori o mudrosti odgoja, budući je svako dijete fenomen za sebe. U njoj se mogu pronaći odgovori na pitanja kako na mudar način odgojiti dijete, uz neizostavnu ljubav prema drugima, poštenje, optimizam, sreću i osmjeh  - rekao je Škifić .

- U životu nailazimo na bezbroj pitanja, poput onih,  Kako biti sretan? Hoću li biti uspješan? Koja je moja strast? Kakav sam roditelj? Činim li dovoljno za svoje dijete? Kako pomoći svome djetetu da bude sretno? Trebam li se miješati u njihove živote ili ne? Treba li im kupiti baš sve? Bezbroj pitanja, a gdje da nađemo odgovore?„Svi su odgovori u nama“, ali da bismo ih uspjeli pronaći, moramo prvo poraditi na osobnom razvoju, razvoju duha i duše – kazala jeBučević-Bašić, te dodala kako knjiga Safari duha govori o mudrosti odgoja na jedan sasvim drugačiji način.

Odgovore na pitanje"Kako biti mudar roditelj" nazočni su dobili u sklopu promocije knjige,  a na njih su im s velikim iskustvom odgovarali autorica i predstavljači knjige.

 IRM

Privremeno je smješten u prostorije gradskog Muzeja koji ga je  upisao i u svoj inventar. U ožujku iduće godine svoje zadnje utočište naći će u novouređenim prostorima palače Lucić na gradskoj rivi gdje će se premjestiti gradska ljekarna, sljedbenica one s bogatom  tradicijom dugom 740 godina čija se obljetnica nedavno proslavila.   

U glavnoj gradskoj ulici nasuprot samostanu sv. Nikole do iza II.svjetskog rata radila je ljekarna u vlasništvu Ivana (Iva) Babića koju je 1913.otkupio od udovice Ernestine Lubin rođene Nutrizio,  kaže ravnateljica Muzeja. Doznajemo kako je nacionalizacijom  njezinog  prostora namještaj oduzet i njime opremljena gradska ljekarna na  tzv.“pijaceti „ u staroj jezgri. Kada se ta ljekarna preuređivala te je naručen novi namještaj, namještaj Babić-Nutricio šezdesetih godina  prebačen je u Šestanovac u tamošnju ljekarnu kaže,  Celio-Cega. No, preuređenjem i te ljekarne on završava u neprimjerenom skladištu gdje ga je zapazio ondašnji direktor Plivinog pogona u Trogiru Ante Svalina, čijom zaslugom je početkom osamdesetih godina vraćen u  Trogir i smješten u predvorju toga pogona u Planom, prisjeća se Zelalija tada djelatnica Plive.

Međutim, tu nije kraj „vrludanju“ namještaja ljekarne Babić-Nutrizio. Na zahtjev Plive iz Zagreba 1994.godine  posuđen je za jednu izložbu  za koju prigodu je i restauriran, kaže Zelalija. Iako je na izložbi trebao ostati samo mjesec dana u Plivinom  prostoru u Vukovarskoj ulici u Zagrebu ostao je do nedavno kada je konačno vraćen u Trogir.  Ravnateljica Muzeja pokazala nam je bogatu prepisku o povratu namještaja otkako je „otišao“ u Šestanovac koja nije urodila rezultatom, sve dok početkom ove godine Zelalija i Portolan nisu  ozbiljno „zagrizli“.

Naime, kako se gradska ljekarna koja je u sklopu Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije mora iseliti iz prostora na pijaceti koji je vraćen njihovim vlasnicima, Portolan je zatražio pomoć Grada u iznalaženju novog prostora. Donesena je odluka da se dodijeli prostor u palači Lucić. Budući da se radi o povijesnoj zgradi, spomeniku kulture,   dogovoreno je da bi namještaj trebao biti u starijem stilu. Zelalija se prisjetila namještaja ljekarne Babić-Nutrizio i pregovori s upravom Plive u Zagrebu su krenuli završivši uspješno.

Osim  njegove funkcionalnosti, namještaj će biti i svojevrsni  muzejski eksponat koji će upotpuniti povijesnu priču o najstarijoj ljekarni u Hrvatskoj i Europi koja je otvorena  1271.godine u Trogiru. Dakako, on će upotpuniti i turističku ponudu UNESCO-va grada .

Gordana Dragan.

Razloga za zadovoljstvo imaju radnici Brodotrogira  koji će, kako doznajemo od povjerenika Sindikata metalaca Slavka Bilote,  prema kolektivnom ugovoru dobiti  1250 kuna. Ukoliko su još i članovi jednog od tamošnja dva sindikata  - metalaca ili pak nezavisnog,  blagdansku trpezu obogatit će bakalarom te sirom, a u poklonu će se naći čokolade i kava. 

Zaposlenici Baotićeve marine u Segetu Donjem s božićnicom od 1 500 kuna također će se moći dobro počastiti. Direktorica investicija Marija Barać rekla je da će svih 300 njihovih zaposlenika dobiti  božićnice. No, djelatnici trogirske gradske uprave i gradskih ustanova,  koje su korisnici gradskog proračuna, moraju prihvatiti financijsku  krizu u kojoj se našla gradska blagajna.  Kao i lani božićnice neće dobiti ni ove godine. Za razliku od prošle kada je Grad  127 umirovljenika s malim mirovinama obradovao s po 200 kuna, za ovu godinu još je upitno hoće li dobiti financijsku „injekciju“.

 Zaposlenici „Trogir holdinga“ ni ove godine neće dobiti božićnice. Članovi  Sindikata  radnika u komunalnim djelatnostima zadovoljit će se bonom od 300 kuna koji će moći iskoristiti u supermarketu Ribola, a HUS-.a također bonom do 300 kuna.

Glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac rekla je da će njihovi djelatnici, pa tako i pogona u Trogiru, prema kolektivnom ugovoru dobiti božićnicu, no o kojem se iznosu radi nije nam htjela kazati.

U najvećoj privatnoj tvrtki specijaliziranoj za proizvodnju cijevi Alpro-Att još zbrajaju financijske učinke u ovoj godini, pa ne znaju što će biti s božićnicom, ali su sigurni da će se dobiti bon. Malo onih koji rade u trgovačkim centrima Tommy, Kerum i Konzum znalo nam je kazati hoće li dobiti božićnice. Ma, pitajte gazde, šta mi jadni radnici znamo, bio je najčešći odgovor.

Njime se, istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje i komunalno gospodarstvo Ante Bilić, definira infrastrukturna mreža i namjena površine, kao i uvjeti gradnje. Dodao je kako je grad nakon GUP-a dobio najvažniji provedbeni dokument kao osnovu daljnjeg svog razvitka. Nadalje, tim planom će se  definirati društvene namjene prema planu širenja grada. Izradom i usvajanjem spomenutog plana  učinit će se jedan novi zamah u razvoju grada Trogira kao urbane sredine, ustvrdio je pročelnik Bilić. Pozvao je sve građane da  izvrše uvid u plan te dostave svoje primjedbe koje će se detaljno razmotriti, a sve koje budu imale osnova i usvojiti. Javna rasprava održat će se 10.siječnja u 12 sati u gradskoj vijećnici.

Veliko iznenađenje svima priredila je malena Petra Vrekić osvojivši srebrnu medalju, nastupivši  u konkurenciji starijih djevojčica. Ona je svoju vježbu bez rekvizita odradila savršeno osvojivši 13,200 bodova, odnosno drugo mjesto.

Maja je nastupila u kategoriji vrhunskih ritmičarki  osvojivši odličnih 12,850 bodova u vježbi vijačom, što je dosada njezin najbolji rezultat u vježbi sa spravama.

Kako nam je  rekla  trenerica prof.dr.sc. Ljerka Srhoj, sve je to rezultat dobrog i predanog rada u klubu uz veliki trenerski entuzijazam i uz  razumijevanje  i podršku općinskih struktura, ali i  uz nedaće koje ih prate, od pomanjkanja adekvatnog prostora do termina za treniranje.

- Obzirom da se na Međunarodne turnire ide samo po dobivenoj pozivnici, naši uspješni  nastupi  postaju sve više prepoznatljivi, što dokazuje veliki broj poziva  na turnire u Hrvatskoj i širom svijeta. Mi ćemo se, nažalost odazivati u okvirima naših financijskih mogućnosti, ali ponosno i uspješno  predstavljati svoj klub i grad Trogir – kazala je Srhoj.

Rusulicama nadalje predstoji Božićno-novogodišnja revijalna priredba i natjecateljski program koji će se održati 30. 12. u 12,30 u sportskoj dvorani "Vinko Kandija“ , uz učešće prijateljskih  klubova Regije Jug . 

Riječ je o luksuznom putničkom mini cruiseru koji je dug 58,8m i širok 10,67m. Brod može prevesti 50 putnika smještenih u 26 kabina. Uskoro se očekuju još dva, m/v Athena i m/v Arethusa.

Na brodu će se obaviti više radova na podvodnom djelu kao i u mašinski prostor,kazali su nam u prodaji „Remonta“

Brod je "Artemis", izgrađen 2007. u "Brodosplitovu" Brodogradilištu specijalnih objekata kao drugi iz serije od tri istovjetna. Brodom upravlja kompanija "Grand Circle" iz Dubrovnika, čiji je osnivač američka "Grand Circle Cruise Line". Može primiti 52 putnika i 19 članova posade, dug je 59 metara, širok 10,7 metara, plovi pod zastavom Malte. Brzina 13,7 čvorova. Stalno je na kružnim putovanjima Jadranom.

Grand Circle Corporation (GCC) utemeljen je 1958. godine te je danas vodeća kompanija sa ponudom inozemnih turističkih aranžmana za Amerikance preko 50 godina sa ukupnom godišnjom prodajom od preko 650 milijuna dolara. Sa sjedištem u Bostonu, Massachussets i sa više od 45 regionalnih ureda širom svijeta, GCC se ponosi izborom usluga i proizvoda koje nudi svojim klijentima. "Grand Circle Dubrovnik" d.o.o. u Hrvatskoj ima 48 visoko-obrazovanih stalno zaposlenih ljudi. Na 27 brodova koji su u vlasništvu GCC-a te još 20 u charteru, zaposleno je 80-ak ljudi iz Hrvatske. Vlasnik kompanije je Alan E. Lewis.

Joško Brešan

Predavanje je bilo posvećeno kiparstvu Nikole Firentinca. Predavač je bio dr.Samo Štefanac iz Ljubljane, inače veliki poznavatelj opusa toga kipara. Naime, Samo Štefanac autor je monografije o Nikoli Firentincu te smo ga ovom prigodom upitali što misli o postavljanju kipa Krista Uzašašća na Cimatoriju.

Njegovo mišljenje objavljujemo u cjelosti.

Teza Igora Fiskovića o izvornom smještaju Nikolinog kipa iz 1487, na stup ispred katedrale (PPUD 41, 2005/2007) je interesantna i donekle moguća, međutim u samom članku nije dokazana: nema povijesnih izvora koji bi izravno dokazivali da je na groblju stajao upravo spomenuti kip. Tako to ostaje hipoteza, i sa stručnog gledišta je vrlo sporno postavljanje rekonstrukcije nečega što nije pouzdano dokazano na tobožno izvorno mjesto (prvobitna lokacija spomenika također nije utvrđena);

- prostor između katedrale i Cipikove palače, nekada groblje, danas nam se pokazuje kao jedan vrlo vrijedan diskretno barokiziran srednjovjekovni ambijent, koji ima - upravo zbog diskretnosti baroknog zahvata, koji se ograničuje na ogradu s piramidom na uglu - velike kvalitete, jer vizualno ne kolidira ni s fasadom katedrale ni s fasadom Cipikove palače te omogučava neometane poglede sa svih strana. Unošenje relativno velike skulpture i masivnog stupa na ovaj mali prostor i njegov smještaj u osovinu trga ispred glavnog ulaza u crkvu je vrlo problematičan i više puta bilo je već naglašeno kako on zaklanja Radovanov portal i Cipikovu palaču. Mogu dodati da smještaj stupa između prilaza na trg i glavnog ulaza u katedralu (koji je doduše rijetko otvoren) može smetati i nekim istaknutim crkvenim obredima kada se otvaraju glavna vrata i vrše se procesije jer bi u tom slučaju predstavljao čak i fizičku prepreku za kretanje. Uz to vrijedi somenuti da postavljanje Spasitelja ispred crkve na način da joj okreće leđa nije ni ikonografski opravdan, što također postavlja pod upitnik tezu da je stajao na ovom mjestu: vjerojatnije se čini da je u izvorima spomenuti stup stajao negdje sa strane ili čak uza samu fasadu crkve a ne na sredini;

- ni rješenje kao što vidimo danas nije uspiješno: budući da nema podataka o stupu (znamo da je bio iz mramora i da je u 17. stoljeću razrezan da bi bili njegovi djelovi ugrađeni u oltar sv. Ivana) i njegovim dimenzijama, rekonstrukcija je plod čiste fantazije konzervatora i restauratora: odljev kipa stoji na masivnom stupu s kapitelom za kojeg nije jasno koji stil (ili razdoblje) imitira, a nije ni usklađen s bazom kipa: nije isključeno da je i prvobitno stup s kipom Krista bio neka improvizacija i dijelovi nisu bili usklađeni (sličnih slučajeva ima nekoliko), ali ako nemamo podataka kakva je to improvizacija bila, ne bi trebalo ići u rekonstrukciju s toliko špekulacije (čak i kad se kod nekih restauratorskih zahvata nađu dobro sačuvani dijelovi neke građevine iz starijeg razdoblja, ne ide se u rekonstrukciju dok nije utvrđeno da rekonstrukcije neće nanijeti štete kasnijim fazama na spomeniku);

- Nikolin kip Krista Uzašašća nije slaba skulptura kako tvrde neki povijesničari umjetnosti: da danas ne djeluje uvjerljivo, kriv je način kako je prezentiran, jer je bio predviđen za nišu (i to trapezastu središnju nišu u Ursinijevoj kapeli) a ne za prazan prostor, pa je i stoga njegovo postavljanje na stup (i kad se radi o kopiji) problematično i zbog toga, jer donosi posjetiocu pogrešan utisak o sposobnostima ovoga vrsnog kipara;

- teško zamišljam koju zanimljivu priču će moći turistički vodiči ispričati gostima, kako se predpostavlja. Možda priču o jednoj ne najboljoj odluci trogirskih vlasti i konzervatora?

- šta napraviti sada? Ništa nije još izgubljeno, dok stup ne postaje u očima stanovništva integralni dio trogirskog uličnog inventara i dok njegovo postojanje ne bude postalo opravdanje za neke buduće zahvate koji bi nanijeli štetu "dalmatinskoj Firenci" kako bi trebalo katkad nazvati Trogir. Najbolje bi bilo da se na trgu uspostavi izvorno stanje, a stup s kopijom kipa preseli na pogodnije mjesto: moglo bi to biti (kao što su neki već predložili) gradsko groblje, gdje je bio kip u društvu drugih Nikolinih djela preživio dugo vrijeme, a može se tražiti i neko drugo mjesto - možda gradski park, možda drugdje...

Naime,  rendgen nije radio skoro mjesec dana jer nije bilo radiologa koji bi očitavao rendgenske, ultrazvučne i mamografske nalaze. Pacijenti su negodovali, čak se pripremao i prosvjed, pa su gradski čelnici zatražili hitan sastanak sa županom i Petricom, koji je brzo polučio rezultate. Tako se pronašlo rješenje pa radiolog kao i dosada dolazi u Trogir očitavati nalaze.  

I funkcioniranje Hitne medicinske pomoći vraćeno je na način na koji je ta služba radila prije ljeta. Naime, od tada su po nalogu Županijskog Doma zdravlja pacijenti iz Trogira morali vikendom i praznikom odlaziti u susjedna Kaštela što im nikako nije odgovaralo.

Što se pak fizikalne terapije tiče pregovori  još traju. Podsjetimo, liječnica koja je vodila tu ordinaciju krajem ove godine odlazi u mirovinu.  Budući da je ravnatelj Petric ustvrdio kako nema fizijatra  koji bi nastavio voditi tu ordinaciju,  bile su ozbiljne najave kako će se ta djelatnost, koja ima  tradiciju dugu skoro 6 desetljeća, u Trogiru ukinuti, a pet tamošnjih djelatnica ostati bez posla. Panika se uvukla i  kod pacijenata i djelatnika, pa je morala reagirati gradska vlast. Održana su tri sastanka u Splitu o temi fizikalne, a najnoviji 13. prosinca  još je ostao „otvoren“, kaže Zelalija. Naime, ishod bi se trebao znati za tjedan dana  nakon što se dobije odgovor Ministarstva zdravstva i HZZO-a od kojih su Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Županije Splitsko-dalmatinske  te Županijski Dom zdravlja zatražili  mišljenje i suglasnost o načinu na koji će taj Dom zdravlja preuzeti Ugovor o prihvaćanju tima trogirske  fizikalne terapije.

Inače, kroz tu ordinaciju godišnje prođe oko 5 000 pacijenata na samo sa šireg trogirskog područja već iz susjednih Kaštel pa sve do  Šibenika.

                                               Gordana Dragan

U prostoru Gradske lože na štandovima se mogu razgledati i kupiti rukotvorine i prigodni božićni pokloni obrta iz Trogira i Splita, a iz Županje je za ovu  prigodu stigao Josip Perković koji već tradicionalno izlaže na trogirskim sajmovima, i kako kaže s velikim uspjehom prezentira i prodaje suhomesnate delicije svog obrta Puto Šarec.

Svi izlagači na BOŽIĆNOM SAJMU pozivaju građane Grada Trogira da dođu i uvjere se u ljepotu i kvalitetu njihovih s ljubavlju rađenih rukotvorina.

A ako još niste odlučili što pokloniti svojim najdražima ovog Božića, a  želite im pokloniti nešto unikatno i  ručno rađeno, posjetite BOŽIĆNI SAJAM i  riješite vaše dileme.

IRM

Oni tipovi u dugin mantijama če puku ponovo prićat otrcanu priću o temo da tribamo bit dobri prima bližnjeme svome, pomagat potrebite i bit skroman a puk če ka i lani klimat glavon i obečat da če bit najboji đaci u njiovome razredu a oni u dugin mantijama i oni ča gucaju sve ča in se govori če jemat fige u žepu. A da se malo boje sve ovo oko nas organizira nebi nan to tribalo, nebi jemali ovoliko siromaji i mižerije, nebi nan se penšjunati muvali okolo kontejnera i sa bokun ščapa vadili boce i onda bi take humanitarne akcije bile zanemarujuče.

Ako nismo u stanju dan nan deboto četiri i po milijuna judi živi po miri čovika onda nan je boje da sve pošajemo u niku stvar. A ovi ča su pobjedili na izborima jemaju zanju šansu da nas izvuku iz gliba, a to oče li uspit e to čemo još vidit. Ma ne ide mi u glavu da jedni drugima petajemo roge, jedni drugoga izrabjujemo, da jemamo strašno puno "ugledni" lupeža a mogli bi bit primjer cilome svitu, mala šesna država, ovako bogata, sa ovoliko raznolikoga svita bi tribala bit misto za ugodan, socijalan, tolerantan i harmoničan život. Znan da čete reć, vidi idealiste oli ne vidiš ča je oko nas, ma vidin ja, vidin. A sad svitu moj ja se gren počet pripremat za prosinačko ludilo, bilo bi dobro nabavit lipu debelu tuku pa onda kupit unucima darove, namirit jubavnicu, sve se mislin bili s njon iša na krstarenje po Mediteranu oli da se zaletimo do Alpa a možda do Amsterdama i normalo da to moran reć svima koji me znadu jerbo nije interesantno ka to niko nezna a tako van je i sa davanjen lemoze i tzv. humanitarnon lavuron, ma nima tu diskrecije, svitu moj vaja doč u foje, triba se o temu govorit, vaja se pofalit ko prijateja. Ne svitu moj meni su najdraži oni ča muče i u dubokoj anonimnosti činidu ono u ča su se zavitovali ali oni nisu interesantni ni žutin fojima ni plavin oli crvenin političarima.
Nek van ovi nadolazeči blagdanski dani budu po miri i pogledajte se koji put u zrcalo onako reda radi da vidite istinu.

uvik viran dalmaciji

--
http://dalmacija.kovacevic.nl

Poplave u staroj jezgri Segeta Donjeg redovite su za većeg nevremena, ali tuče visine 40 centimetara u ulici Gospe od Ružarija, gdje se nalazi i istoimena crkva segetske zaštitnice, ne sjećamo se. Riječi su to kojima nas je  jučer ujutro skupina mještana dočekala na  rivi komentirajući što se to zapravo u noći s nedjelje na ponedjeljak događalo s oblacima koje je parala munja nad njihovim mjestom.

 „ Krupa“ se sasula samo ovdje, a nigdje uokolo kazuje jedan od njih. Marija Stipanović koja je oko 4 sata izvijestila Centar 112 i segetske vatrogasce kazala je kako je između 2 i 3 sata spomenuta ulica bila  prekrivena tučom dok je istovremeno padala i jaka kiša zbog čega su se zatvorili odvodni kanali uslijed čega su poplavile neke kuće pa i njezina.  

Uvijek dežuramo kad su kiše, ali ovo noćas je bilo užasno. Voda nam je ušla u dnevni boravak i da nismo vrata zagradili vrećama pijeska ne znam što bi bilo. U svega pet minuta toliko se toga napadalo da sam još uvijek pod stresom. Srce mi je stalo kad sam iz kreveta ušla u onu ledenu vodu išekavati je, jada se Marija. Njezina susjeda 86.godišnja  Marija Mitar veli kako  tako nešto nije doživjela. Kiše su padale, ali ovolika krupa nikad. To je lupalo o prozore i trnitu da sam se od straha ukočila u postelji, prepričava  starica. Sin joj Joško također je imao posla izvlačeći vodu iz stana, ali ne toliko koliko susjed Jozo Špika u čije prizemlje gdje živi se slilo oko 200 litara vode. Zatekli smo ga umornog u čizmama i kantama kako išekaje. U zadnje dvi godine  poplavija sam 4 puta i prominija frižider i špaker. Sad još i krupa uz kišu zatvorila šahte, a šta ću van reči, oli ne vidite sve, ozbiljno će Jozo.

Dok smo razgovarali sa stanovnicima najkritičnije ulice Gospe od Ružarija na kojoj su oko devet sati još uvijek bili ostaci tuče kojoj su se jedino radovali mališani oblikujući je u grude i u snjegoviće, stigao je i Ivan Ivica  iz DVD-a Seget-Vranjica. Čekamo da se krupa otopi pa ćemo oprati ulice. Uistinu zanimljiva pojava priznao je Ivica. Doznajemo kako  je DVD-u prva dojava o  jakom  grmljavinskom nevremenu praćeno kišom i tučom stigla od Frane Tokića čija kuća se nalazi u neposrednoj blizini segetske  povijesne jezgre, a čiji podrum je zatrpala tuča visine metar i pol koja se s kišom slila s tamošnje   županijske ceste.

Tragom te informacije posjetili smo Tokića  zatekavši ga  kako lopatom čisti nanose tuče kako bi ušao u skladište. Za ovo su krive Županijske ceste koje ne čiste  redovito oborinski kanal uz cestu.Vatrogasci su mi jutros iz radione izvukli vodu koja je bila u visini skoro metra. Ove godine ovo mi je treća poplava u kojima sam imao ukupno oko 25 000 eura štete. Prijavljivao sam Županijskim cestama, policiji i Općini. Međutim, sve to nalikuje igri gluhih telefona kazuje Tokić, čijem strpljenju je došao kraj zbog čega namjerava tužiti Županijske ceste. Jutros kada sam ih zvao rekli su mi.“Gospodine to smo lani očistili, što ćemo vam mi.“ Bio sam strpljiv i želio sam da se ovaj problem ljudski riješi, ali vidim da to ne ide tako, zaključio je Tokić.

I mještani stare jezgre žale se na neredovito čišćenje tamošnjih šahta od strane Vodovoda. Jedino rješenje vide u EKO sustavu, no tvrde da će do tada još puno vode od poplava  morati isprazniti iz svojih kuća. Ovaj put nas je s kišom iznenadila tuča, tko zna što će idući put i koji će se to crni oblak nadviti baš nad našim Segetom - Donjim kazao je jedan mještanin. Našalio se kako je možda to kazna što su segećani na proteklim izborima najviše glasova dali HDZ-u.

Čišćenje jednom do dva puta na godinu nije dovoljno

 Stipe Fistonić, nadcestar za područje Kaštela -Trogir pri Županijskim  cestama rekao je kao oni redovito jedan ili dva puta godišnje čiste  oborinski kanal u Segetu. Na spornom dijelu obavljaju se radovi u sklopu EKO projekta. Ne možemo paralelno raditi dva posla, ustvrdio je. Ipak je obećao kako će nakon najnovijeg slučaja „Tokić“ osobno izaći na teren te naložiti da se osiguraju rovokopači kako bi se očistio sporni oborinski kanal zbog kojega Tokić ima velikih problema.

 Hladna fronta

Dolina s hladnom frontom se polako premješta preko Sredozemlja na Istok i u sklopu toga na Jadranu je bilo i bit će još tijekom prošle noći i danas (utorak) pljuskova i grmljavine. Uvijek u olujnim oblaku kad ima grmljavine moguće je da bude i tuče. U Splitskoj zračnoj luci gdje je mjerna stanica jučer ujutro do 7 sati palo je 3 litre kiše po metru četvornom, a na postaji Split - Marjan kiše je bilo samo u tragovima, kazao je Marijan Tadin iz Državnog meteorološkog zavoda u Splitu komentirajući  tuču u Segetu.

 Uslijed nevremena Trogir, Seget, Okrug i Marina jučer ujutro od 7 do 8 sati zbog udara groma u trafostanicu 110/35 KV Trogir  nisu imali električne energije.

Oni su korisnike doma obradovali prigodnim paketima odjeće i  raznim kolačima, a za uzvrat su dobili topli stisak ruke i smiješak na licu. 

- Ovo je vrijeme zajedništva i ljubavi, vrijeme darivanja. Stoga nas raduje da možemo i malom gestom razveseliti ove drage ljude – kazao je Toni Maglica,  predstojnikpodružnice Miljenko i Dobrila koji zajedno sa svojim suradnicima i korisnicima već tradicionalno dolazi u dom na Čiovu  kako bi štićenicima uljepšali blagdanske dane.

Istog dana su učenici 6.d i 8.d razreda OŠ Petar Berislavić zajedno svojom nastavnicom Katicom Maravić štićenicima doma  priredili prigodni program s mnogo recitacije,  pjesme i smijeha. Izvodeći Božićne skladbe mladi su izvođači  zaslužili buran pljesak štićenika, koji su ih velikim oduševljenjem pratili pjevajući zajedno s njima. A njihova  vedra i nasmiješena lica govorila su više od riječi ….  

IRM

Jako smo ponosni što je odaziv djece bio više nego dobar, a naročito nam je drago što su se u ovu radionicu uključile i neke mame i "dobre tete pomagalice", kazake su nam organizatorice i članice udruge Dalmata. Finalni proizvodi su više nego dobri, djeca su sa lakoćom savladala zadatak, a nitko nam nemože poreći da dječjoj mašti i kreativnosti jednostavno nema premca, zaključuju vesele Dalmate.
Voditeljica radionice Antoneta Modrić ( članica udruge DALMATA), pokazala je polaznicima osnovne korake i uz pomoć još par članica udruge ( Marijana Stipčić i Milena Belas), uspješno završila projekat udruge na sveopće zadovoljstvo i veselje djece koja su svoje poklonske kutije dobili u trajno vlasništvo skupa sa odštampanim uputama tj. podsjetnikom za rad, s obzirom da su pokazali interes da ovu tehniku ponove sami kod svojih kuća!

Pa dragi roditelji, možete slobodno odmaknuti kompjutere i playstatione u neki škafet, i oslobodite im radne stolove! Treba im ljepilo i puno salveta.
Guštajte sa njima, kao što smo i mi ovdje, na našoj radionici, porućile su članice Udruge.

I dok  su Tonina i Aneta Jurković, te Karla Radić nastupile u Spaladium Areni, Petra Vrekić  i Maja Madžarac otputovale su u Zagreb na međunarodni Božićni turnir.

Iz Zagreba je stigla ugodna vijest kako je Petra osvojila srebrnu medalju, iako je  bila   najmlađa natjecateljka i nastupila u kategoriji starijih djevojčica.

"RUSULICE“ tako na najbolji mogući način  završavaju natjecateljsku sezonu, a još slijedi Božićna revijalna priredba u Trogiru uz klupsko natjecanje na kojeg su pozvani svi ljubitelji ritmičko športske  gimnastike.