Obilježen Međunarodni dan močvarnih voda

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

U povodu Međunarodnog dana zaštite močvara 2. veljače, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s Udrugom „Lijepa naša“ iz Kaštela jučer su u renesansnim mlinicama na Pantanu pokraj Trogira organizirali okrugli stol o temi“ Problem upravljanja posebnim ornitološko - ihtiološkim rezervatom Pantan“ te ekološku akciju čišćenja tamošnjeg okoliša u kojoj su sudjelovali učenici II.razreda splitske V.gimnazije Vladimir Nazor sa svojom profesoricom Dianom Matković.

Njih dvadesetak u svega sat vremena prikupili su tridesetak velikih  najlonskih vreća raznog smeća od stakla, guma od automobila, plastike, starog namještaja, odjeće, obuće te mnoštvo uginulih galebova.

Šteta što nesavjesni građani ovo područje smatraju šmetlištem iako je ono zaštićeno i to bi trebalo uvažavati i prema njemu se s poštovanjem odnositi, kazao nam je Ante Tomaš jučerašnji „glasnogovornik“ „globe grupe“ te škole koja se  proteklih šest godina redovito odaziva akciji na Pantanu organiziranoj u povodu spomenutog dana. 

Marin Micunović, Toma Majić, Nikola Radišić, Sara Bralić, Filomena-Marija Grgurin istaknuli su kako ih raduju takve akcije, jer smatraju da je danas priroda uvelike zagađena te da bi već kod osnovnoškolske djece trebalo njegovati osjećaj za nju i uključivati ih u takve akcije. Nije im uopće bilo zima da orno prionu poslu i u svega sat vremena napune gotovo pun kontejner smeća. 

Za „terence“ postoji parola da ne postoji loše vrijeme, već adekvatna odjeća koja će ih zaštititi od hladnoće, ponosna na svoje učenike rekla je prof.Matković, podsjetivši kako njezini učenici osim na Pantanu sudjeluju i u ekološkim akcijama čišćenja izvorišta Jadro, Cetine, a da su čistili i trogirski park Garagnin-Fanfogna.

Tri najveća problema na tom zaštićenom području koja su godinama prisutna i nisu riješena su preveliki promet ljudi na plaži, obali i sprudu, neodrživi način poljoprivrede u neposrednoj blizini, nestajanje obale koju odnosi more, ilegalno izgrađeni objekti te betonara, kazao je stručni savjetnik u Javnoj ustanovi Gvido Piasevolli, dok je predsjednica „Lijepe naše „ Kaštela Ivna Bućan upozorila kako svi mjerodavni za zaštitu toga područja konačno moraju shvatiti njegov značaj te uočene probleme  pomaknuti s „mrtve“ točke na papiru koji godinama tako stoje. Ako treba mijenjati zakone i neke suprotnosti u njima onda neka se mijenjaju, ali više ne možemo čekati da se  neke  donesene odluke zbog toga ne provode, zaključila je Bućan.

Zora Kozina iz iste Javne ustanove tvrdnjom da se uspostavlja suradnja s poljoprivrednicima koji u blizini imaju plastenike kako bi konvencionalni način primjene zaštitnih sredstava u poljoprivredi zamijenili ekološkim, odnosno tradicionalnim načinom kako su to radili nekada poljoprivrednici, obradovala je sudionike okruglog stola među kojima je bilo i njih, te profesora biologije, predstavnika Grada Trogira, Društva „Radovan“, „Eko“ agencije.

Danka Radić  predsjednica „Radovana“ otvoreno je kazala kako  je razočarana da se neke promjene u smislu zaštite nisu dogodile. Imamo rješenje o rušenju objekata, ali ništa od toga. Sve se može kad se hoće, odlučna je Radić.

 Vlasnik  mlinica dr.Mladen Pavić ustvrdio je kako značaj toga  područja treba dignuti na još veću razinu, a to će se postići na način da se svi oni koji su zaduženi zato u to i uključe. Rekao je kako bi se novac za zaštitu mogao „izvući“ iz pred pristupnih fondova EU-a , ali da zato treba izraditi dobre projekte.