‘Viška ima u Vladi i ministarstvima, a ne u Brodosplitu’

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

Ako Sabor usvoji Vladin prijedlog izmjena mirovinskog zakona, već u listopadu brojka hrvatskih umirovljenika porast će za nekoliko desetaka tisuća, tvrdi Ozren Matijašević, jedan od najžešćih kritičara nove mirovinske reforme i čelnik HUS-a, uvjeren da će mnogi htjeti što prije pobjeći u mirovinu pred “suludim prijedlogom koji donosi nove diskriminirajuće i nepravedne uvjete”, u kojima država sve koji se odluče za raniji odlazak u mirovinu “kažnjava umanjenom mirovinom za svaku godinu ranijeg umirovljenja”.

Zahvaljujući toj okolnosti, neki će gubitaši, poput državnih brodogradilišta, djelomično riješiti i pitanje viška radnika. Tako neslužbeno doznajemo da sve uprave škverova već rade na programu evidentiranja radnika koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu: u “Brodosplitu” će biti umirovljeno oko 500 zaposlenika, u “Brodotrogiru” 130, a u riječkom “3. maju” 250. Uostalom, domaća brodogradilišta imaju u prosjeku barem 30 posto prekobrojnih, i do oštrih kadrovskih rezova mora doći bez obzira na to ostanu li navozi državni ili dobiju nove vlasnike.

Poticajne otpremnine

– Naš je plan u ovoj i sljedećoj godini provesti nužnu promjenu strukture zaposlenih, i to ne samo prijevremenim umirovljenjem, nego i prekvalifikacijom te isplatom poticajnih otpremnina − potvrdit će prvi čovjek trogirskog škvera Mateo Tramontana. I u “3. maju” kažu da upravo zbog najave novih mirovinskih uvjeta prioritetno rade na evidentiranju onih koji su zainteresirani još po starom zakonu otići u raniju mirovinu.

Problem će biti jedino novac za otpremnine ako većina od spomenutih 250 radnika prihvati ponudu. I u pulskom “Uljaniku” bave se ovim problemom: – Mi smo prijašnjih godina dobrim dijelom riješili sve one koji su imali uvjete za prijevremeno umirovljenje, takvih je trenutno osamdesetak, dok je tek nekolicina podnijela zahtjev − kaže kadrovski direktor Hrvoje Markulinčić.

Prema riječima prvog čovjeka splitskog škvera Srđana Kovača, do sada je pedesetak ljudi samoinicijativno podnijelo zahtjev za ranije umirovljenje i ti su zahtjevi trenutno na čekanju. “Nemam podatak koliki je broj ljudi koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu, no činjenica je da smo posljednjih godina u nekoliko akcija već značajno smanjili broj ljudi koji su prihvatili otpremnine i ranije umirovljenje.

Trenutno su nam prioritet novi poslovi, a ne bavimo se kadrovskim restrukturiranjem”, kazao je predsjednik Uprave “Brodosplita”. Nedavno je Philip Zepter, srbijanski poduzetnik sa švicarskim državljanstvom, koji Vladi nudi uzimanje “Kraljevice” pod koncesiju na 30 godina kako bi tu razvijao svoj jaht-program, otvoreno poručio kako u tom slučaju broj zaposlenih u škveru treba biti prepolovljen.

Međutim, kako bilo, (zasad) nema straha od grčkog scenarija zbog rješavanja sudbine domaćih škverova. Čak i ako bi se točnima pokazale tvrdnje njemačkih konzultanata Klausa-Petera Reisa i Alfreda Kahla, koji tvrde kako splitski škver ima 50 do 60 posto viška zaposlenika, to nikako ne znači da bi svi ti ljudi završili na Zavodu za zapošljavanje, pogotovo ne odjednom.

Konzultant Klaus-Peter Reis tako tvrdi da bi, u slučaju restrukturiranja i prelaska na poslove remonta megajahti, dio prekobrojnih bio upućen na dvogodišnji trening, odnosno obučavanje u novim tehnologijama, no ti bi radnici u tom razdoblju dobivali plaću. Dio bi, dakako, bio zbrinut uz otpremnine, a dio umirovljen.

“Najvažnije je izboriti opstanak industrije na svjetskom tržištu, a onda će za nekoliko godina biti moguće govoriti možda i o povećanju broja radnika, tko zna, međutim, sada je važno preživjeti”, kaže Kahl, inače bivši direktor hamburškog brodogradilišta “Blohm & Voss”.

Bez obzira na to hoće li “Brodosplit” biti prodan samoborskoj tvornici vijaka DIV ili će se restrukturirati po već nekom od mogućih modela, radnici u proizvodnji imaju najmanje razloga za strepnju, uostalom, to je, upravo u “Slobodnoj” svojedobno bio najavio i Darko Pappo, član Uprave DIV-a, koji je jedini podnio prijavu za privatizaciju “Brodosplita”.

Samoborci su napravili strukturalnu analizu zaposlenika u škveru i utvrdili kako u proizvodnji radi 50 posto od ukupno 3500 zaposlenih, u takozvanoj proizvodnoj režiji 24 posto, a u administraciji i “u kancelarijama” 26 posto ukupnog broja zaposlenika, gdje se procjenjuje da ima najviše viškova.

DIV je predvidio da nakon privatizacije u proizvodnji radi 67 posto zaposlenih, s tim da u tom sektoru “vjerojatno uopće ne bi bilo otpuštanja, nego bi radnici dobili priliku za prekvalifikaciju kako bi mogli obavljati zahtjevnije poslove”, poslao je Pappo umirujuće signale zabrinutim splitskim metalcima.

U “Brodosplitu” je upravo vrijeme kolektivnih godišnjih odmora. No, to ne znači da se svi odmaraju. Električar Nikica Veljača jedan je od radnika koji završavaju poslove na novogradnju za švedsku “Stenu” koja se upravo sprema za dokovanje.

Nema slobodnog hoda

− U škverskoj elektroradionici radimo, što bi se reklo, kao Nijemci. Nema slobodnog hoda, svi meštri rade sve. Od rada na generatorima, motorima, montaži radara, glavnih rasvjetnih ploča, sve što ima veze sa strujom. Kad se završi jedan posao, odmah se ide na drugi, nema čekanja.

Ne znam o kakvih se 1700 radnika viška radi? − zapitao se Veljača, koji je u “Brodosplitu” skupio više od 30 godina radnog staža. − Znači, mislite da nema viška radnika? − pitamo Veljaču. − Kao laik, mogu vam reći da u ministarstvima i Vladi sigurno ima viška ljudi. Nama nedostaje proizvodnih radnika, a u administrativne radnike se ne razumim.

Problem je što nam Vlada ne želi dati jamstva za izgradnju novih brodova koji nas čekaju. Treba osigurati nove poslove i punih navoza dočekati izlazak iz krize na brodograđevnom tržištu − kaže ovaj škveranin. − Dobro, ali bojite li se za radno mjesto? − opet pitamo. − Prošao sam rat, tako da se nemam čega bojati. Jedino što me plaši je naša nesposobna Vlada. Hrvatska je zemlja na moru i brodovi će se uvik gradit, ali svjestan sam da se nešto ipak mora prominit.

pišU NEVENKA HORVAT, HRVOJE PRNJAK, DENIS KRNIĆ