Ivo Babić: Ne vjerujem, to mora da je greška

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

AKADEMSKA ZAJEDNICA ŠOKIRANA ODLUKOM MINISTARSTVA ZNANOSTI KOJE ODUSTAJE OD BILO KAKVOG FINANCIRANJA ČAK 245 PROJEKATA

Ma to je pogreška, ne mogu vjerovati da Ministarstvo znanosti i obrazovanja neće financirati moj znanstveni projekt „Srednjevjekovni grad u Dalmaciji“. To je zasigurno neka neslužbena informacija! Moram čekati službenu odluku Ministarstva znanosti i obrazovanja pa ću se onda moći o njoj i očitovati, prva je reakcija prof. dr. Ive Babića, redovitog profesora na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu, inače bivšeg rektora splitskog Sveučilišta.

Odlukom Ministarstva kojom se uskraćuju sredstva za 245 znanstvenih projekata Ministarstvo će uštedjeti 20 milijuna kuna.

Biografija ne pomaže

Prof. Babić ne može vjerovati u ovakvu odluku Ministarstva znanosti, koju su tijekom vikenda prenijeli neki hrvatski mediji, pojašnjavajući kako je jedan od kriterija pri rezanju sredstava i činjenica da pojedini znanstvenici zadnjih godina nisu objavili ni jedan znanstveni rad.

- Ja sam samo tijekom prošle godine objavio pet znanstvenih radova, stoga mi je ova vijest još nevjerojatnija - čudi se prof. Babić.

Projekt prof. Babića Ministarstvo znanosti trebalo je pomoći s oko 60 tisuća kuna u tri godine.

Jedan od onih kojima je Ministarstvo uskratilo financiranje je i prof. dr. Eduard Vrdoljak, cijenjeni hrvatski onkolog i voditelj Odjela za Onkologiju i radioterapiju KBC-a Split. Budući da je prof. Vrdoljak na putu, uz blagodat sms-a i dopisivanja putem mobitela uspjeli smo od njega dobiti tek kratku izjavu:

- Ne znam točnu informaciju. Kada budem znao više i vidio odluku Ministarstva znanosti, moći ću reći nešto više - kratko je napisao prof. Vrdoljak.

Osim njih dvojice, bez novca za projekte ostali su, među inima, još i Ante Lauc, profesor na osječkom Ekonomskom fakultetu, Mladen Vedriš, bivši premijer, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, zatim Ivo Šlaus, redoviti profesor u mirovini, Boris Cota, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, ujedno i savjetnik predsjednika Ive Josipovića za ekonomiju, što mu očito nije pomoglo da izbori priželjkivanu državnu potporu u daljnjem znanstvenom radu.

Bez očekivane potpore ostaju i Goran Granić, prvi direktor Energetskog instituta “Hrvoje Požar”, široj javnosti poznat i kao bivši potpredsjednik Vlade, kao i Ljerka Mintas-Hodak, koja je također obnašala istu funkciju, a danas je profesorica na Poslovnoj školi u vlasništvu Đure Njavre.

Ministarstvo će nastaviti financirati 2076 projekata, no ono što brine jest činjenica da je gotovo svaki drugi ocijenjen kao prosječan, zbog čega će planirane potpore biti smanjene.

Branko Grčić se provukao

Još jedan poznati Splićanin, SDP-ovac i dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu Branko Grčić, ipak može računati na potporu države jer je njegov projekt dobio “ocjenu C”, što znači prosječan ili manjkav projekt.

Izvrsnu ocjenu, po sudu Ministarstva, zaslužilo je tek 11,6 posto radova hrvatskih znanstvenika, a dobrima je klasificirano 36,4 posto radova.

Glavni kriterij pri ocjenjivanju je bila kontrola troškovnika pri izradi projekata, pogotovo kada je riječ o isplati honorara i citiranju znanstvene literature, pri čemu je ustanovljeno kako su neki znanstvenici citirali i literaturu koja se ne može dovesti u vezu s njihovim projektima.