vijesti test 233
vijesti test 233
Čini se da su hrvatski znanstvenici dr. sc. Dea Slade i dr. sc. Ivan Ahel, koji trenutačno rade na Paterson Institutu u Manchesteru, na putu otkrića lijekova koji bi se u bliskoj budućnosti mogli upotrijebiti protiv nekih vrsta tumora kože kakav je melanom, te u liječenju moždane kapi i srčanog udara.
Oni su tijekom intenzivna dvogodišnjeg rada uspjeli detaljno opisati strukturu enzima PARG (poli-ADP-riboza-glikozilaza), koji je otkriven prije 40 godina. Naime, od tada su znanstvenici uzaludno pokušavali pročistiti PARG iz sisavaca, vjerujući da je prisutan samo u višim organizmima.
Znanstveni tim koji vodi dr. Ivan Ahel otkrio je da je PARG prisutan i u bakterijama, istina, u mnogo jednostavnijem obliku, što im je znatno olakšalo posao pročišćavanja i određivanja njegove strukture. Ohrabrujući rezultati njihova istraživanja upravo su objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu “Nature”, što je veliko priznanje.
Zašto je ovo otkriće važno i kako se može iskoristiti u budućnosti, pojasnio nam je prof. dr. sc. Janoš Terzić, pročelnik Katedre za imunologiju, te suvoditelj Laboratorija za tumorsku biologiju Medicinskog fakulteta u Splitu:
- Proces koji su proučavali kolege Ivan Ahel i Dea Slade važan je za naše zdravlje. Radi se o procesu pri kojemu se na naše proteine veže i s njih skida šećer, a zbog čega ti proteini dobivaju potpuno nove funkcije. Ako se taj balans poremeti, nastaju različite bolesti, uključivo i rak. Kolege su upoznali građu enzima koji skida šećer s proteina, a poznavanje građe tog enzima prvi je korak pri stvaranju lijekova, jer lijek po građi odgovara proteinu poput ključa i ključanice, slikovito pojašnjava prof. Terzić, te ističe kako se radi o vrlo važnom procesu koji je poremećen u različitim bolestima.
Ovo je zaista prvi korak prema pronalasku lijeka, a o vrijednosti njihova otkrića dosta kazuje i činjenica što je rad objavljen u najboljem znanstvenom časopisu.
- U stanicama imamo gene koji sadrže uputu o stvaranju našeg organizma. Prema uputi gena proizvode se proteini, koji onda obavljaju različite poslove u našem tijelu, npr. sudjeluju u zgrušavanju krvi, stiskanju mišića, probavljanju hrane...
Nakon što protein nastane, vrlo često se na njega vežu različite kemikalije kao što su fosfor, šećer i druge, zbog čega taj protein poprimi drugačiju funkciju, vrlo često suprotnu od početne. Tako se nakon vezanja fosfata aktivira čimbenik rasta, koji onda podržava stalno umnažanje stanica koje dovodi do raka.
Vezanje fosfata ili šećera na proteine ili njihovo skidanje s proteina omogućuju drugi proteini zvani enzimi. Jasno je da kvar u tim enzimima može imati ključan utjecaj na različite aspekte našeg zdravlja - pojasnio nam je prof. Terzić komplicirani biokemijski proces koji su naši znanstvenici upravo razotkrili.
|
Olaparib ubija tumorske stanice
Jedan od sličnih lijekova pod imenom olaparib već se pokazao učinkovitim u liječenju tumora dojke, jajnika i prostate u drugoj fazi kliničkih ispitivanja. Olaparib djeluje ciljano na tumorske stanice bolesnika s naslijeđenim mutacijama gena BRCA1 i BRCA2. Sprječava tumorski rast tako što blokira popravak DNA i uzrokuje smrt tumorskih stanica. Premda su klinička ispitivanja ovog inhibitora započeta još 2008., on neće biti dostupan na tržištu prije 2015., jer je potrebno potvrditi njegovu učinkovitost i neštetnost na širokom spektru bolesnika. |
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
vijesti test 300
vijesti test 300